Sigurnosna situacija na Zapadnom Balkanu ponovo se našla u fokusu međunarodne javnosti nakon upozorenja koje je pred kanadskim parlamentarcima iznio američko-kanadski politolog i analitičar dr. Jasmin Mujanović. U svom obraćanju govorio je o političkim i sigurnosnim izazovima u regionu, upozoravajući da se ukupni trendovi već godinama kreću u zabrinjavajućem smjeru.
Mujanović je tokom saslušanja posvećenog sigurnosti Zapadnog Balkana poručio da stabilnost regiona nije važno pitanje samo za zemlje jugoistočne Evrope, već i za širu međunarodnu zajednicu, uključujući Kanadu i njene saveznike.
Sigurnost regiona
Prema njegovoj ocjeni, najveće prijetnje stabilnosti Zapadnog Balkana ostale su gotovo iste kao i tokom devedesetih godina prošlog vijeka.
Mujanović smatra da se problemi prije svega ogledaju kroz političke ambicije koje dolaze iz pojedinih regionalnih centara moći, ali i kroz nedovoljnu pažnju koju međunarodna zajednica posvećuje ovom dijelu Evrope.
Posebno je upozorio na rastući uticaj Rusije i Kine, za koji tvrdi da dodatno komplikuje političke procese i sigurnosne prilike u regionu.
Vojna saradnja Srbije
Govoreći o geopolitičkim odnosima, Mujanović je ukazao na intenziviranje saradnje Srbije sa Kinom i Rusijom u oblasti sigurnosti i vojne opreme.
Prema njegovim riječima, posljednjih godina zabilježeni su značajni transferi vojne tehnologije iz Kine prema Srbiji, uključujući napredne raketne sisteme i bespilotne letjelice.
Podsjetio je i na saradnju u oblasti sigurnosnih tehnologija, navodeći da su kineski sistemi za prepoznavanje lica korišteni u Srbiji, što je izazvalo pažnju međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i privatnosti.
Istovremeno je naglasio da je Srbija nabavljala i određene vojne sisteme iz Ruske Federacije.
Događaji na Kosovu
Mujanović se osvrnuo i na događaje na sjeveru Kosova tokom 2023. godine, kada je došlo do oružanog sukoba između naoružane grupe i kosovske policije.
Prema njegovoj ocjeni, taj događaj pokazao je da sigurnosni izazovi u regionu i dalje predstavljaju ozbiljan problem te da zahtijevaju veću pažnju međunarodne zajednice.
Govoreći o tom slučaju, naveo je da su regionalne tenzije i dalje prisutne i da ih nije moguće posmatrati kao izolovane incidente.
Podrška Dodiku
Poseban dio izlaganja posvetio je političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i ulozi Milorada Dodika.
– Milorad Dodik, dugogodišnji nacionalistički moćnik koji predsjedava režimom u RS-u unatoč tome što ga je Sud Bosne i Hercegovine formalno smijenio s dužnosti, gotovo svakodnevno prijeti teritorijalnom integritetu bosanske države i Daytonskom mirovnom sporazumu. U maju je dva puta posjetio Moskvu kako bi se sastao s visokim ruskim zvaničnicima kako bi zatražio podršku za ovaj opasni program – kazao je Mujanović.
Podsjetio je i na odluku Sjedinjenih Američkih Država da ukinu sankcije Dodiku i dijelu njegovih saradnika, navodeći da je ta odluka izazvala brojne reakcije među regionalnim analitičarima.
– Unatoč više od dva desetljeća napada na najznačajniji diplomatski stup postjugoslavenske ere na Zapadnom Balkanu, Daytonski mirovni sporazum, SAD su u oktobru 2025. odlučile ukinuti gotovo cijeli svoj režim sankcija protiv gospodina Dodika i njegove pratnje, uz malo koherentnog javnog opravdanja – rekao je Mujanović.
Prozivka Hrvatske
U svom obraćanju posebno se osvrnuo i na ulogu Hrvatske u regionalnim političkim procesima.
– Dodik također ima važne europske prijatelje. Bivša Orbanova vlada bila je, vjerovatno, njegov glavni dobročinitelj u EU, eksplicitno blokirajući Bruxelles da nametne sankcije njemu i njegovom užem krugu. Iako se sada očekuje da će Budimpešta promijeniti svoju politiku prema Bosni, nije bilo pomaka u vezi sa sankcijama EU, uglavnom zato što Dodik uživa i zaštitu Hrvatske – istakao je Mujanović.
Govoreći o razlozima takve podrške, naveo je političke veze između SNSD-a i HDZ-a BiH, kao i saradnju koja traje godinama.
– Zagreb ga podržava zbog njegovog višedesetljetnog partnerstva s HDZ-om BiH, bosanskom hrvatskom nacionalističkom sestrinskom strankom vladajućeg HDZ-a u Hrvatskoj, i zato što su i on i HDZ BiH ključni u sprječavanju reforme bosanskog ustava u skladu s obavezujućim presudama Europskog suda za ljudska prava i mišljenjima Venecijanske komisije – naglasio je.
Preporuke Kanadi
Na kraju izlaganja Mujanović je govorio o mogućoj ulozi Kanade na Zapadnom Balkanu.
Smatra da bi Kanada mogla značajno pojačati diplomatsko prisustvo u regionu otvaranjem ambasada u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i na Kosovu.
Također je istakao da postoje brojne mogućnosti za jačanje ekonomskih veza, posebno u oblastima energetike i namjenske industrije.
Govoreći o sankcijama, podsjetio je da je Milorad Dodik ranije tvrdio da su potrošeni milioni dolara kako bi se postiglo njihovo ukidanje u Sjedinjenim Američkim Državama.
Iako su sankcije u međuvremenu ukinute, Mujanović smatra da to pitanje nije trajno zatvoreno te da postoji mogućnost da se u budućnosti ponovo nađe na dnevnom redu međunarodnih institucija.
