Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik završio je boravak u Sjedinjenim Državama, gdje je prisustvovao skupu konzervativnog pokreta MAGA u klubu Mar-a-Lago na Floridi. Posjetu je ocijenio uspješnom, dok je dio analitičara i političara ocjenjuje potpuno drugačije. Evo pregleda onoga što je on rekao, šta navode kritičari i šta se uopšte može provjeriti.
Šta je Dodik rekao
Nakon povratka, Dodik je poručio da je posjetu završio uvjeren da je napravljen važan korak u jačanju razumijevanja. Tvrdi i da su otvorene nove mogućnosti za Republiku Srpsku. Na društvenoj mreži X napisao je:
“U Mar-a-Lagu, na konferenciji MAGA pokreta, razgovarao sam sa senatorima, biznismenima i uticajnim ljudima iz američke administracije. Govorio sam im o stvarnoj situaciji u RS, našim stavovima i razvojnim potencijalima”, napisao je Dodik.
Obrazložio je da su se učesnicima konferencije obratili predsjednik Donald Trump i državni sekretar Marco Rubio. Ranije je govorio i o “nevjerovatnom prodoru u percepciji o RS-u” i o tome da je razgovarao s brojnim guvernerima i ljudima iz političkog života SAD-a. Ove ocjene nisu potvrđene nezavisnim izvorima.
Šta je potvrđeno
Jedini susret koji je Dodik javno potvrdio je onaj s američkim ministrom rada Keithom Sonderlingom. Poručio je da je Republika Srpska otvorena za partnerstva i saradnju s američkim kompanijama. Detalji razgovora nisu objavljeni. Treba imati na umu da se resor američkog ministra rada prvenstveno bavi unutrašnjom radnom politikom SAD-a, pa nije jasno kakve bi praktične posljedice susret mogao imati.
Prema navodima iz medija, Dodik nije bio među govornicima konferencije, što je naveo novinar Ivica Puljić. Ranije je u javnosti naveden i podatak da je za kartu platio 165.000 KM, a posjeta je naišla na brojne kritike. Taj iznos nije potvrđen iz više izvora.
Šta kažu kritičari
Politolog Davor Gjenero ocijenio je da je boravak u Mar-a-Lagu, neposredno nakon poraza republikanaca na međuizborima, diplomatski neuspjeh, te da bi nova većina u Kongresu mogla otvoriti pitanja koja se tiču sankcija i lobiranja. Slično očekuje i Elvir Klempić, bivši savjetnik u američkoj administraciji, koji smatra da će Kongres tražiti objašnjenje zašto su Dodiku skinute sankcije. Obojica govore o prognozama, a ne o odlukama koje su već donesene.
Klempić je istovremeno dodao da Dodikovom odlasku ne treba pridavati poseban značaj: kako je rekao, Dodik “dolazi kao građanin i kupuje sebi kartu kao svaka druga osoba”, a istu kartu može kupiti bilo ko.
Dio internet korisnika posjetu je pratio ironijom, posebno fotografiju sa Sonderlingom, a institut koji se bavi istraživanjem genocida uputio je poziv Predsjedništvu BiH zbog prisustva generalne konzulice BiH u Chicagu uz Dodika. Riječ je o stavovima i tvrdnjama, a ne o utvrđenim činjenicama.
Šta nije poznato
Nije objavljeno ko su bili sagovornici među senatorima i biznismenima, niti šta je dogovoreno. Nema ni potvrde da je posjeta dovela do konkretnih rezultata za Republiku Srpsku. Takođe nema odluke američkih institucija o ponovnom uvođenju sankcija, niti zvaničnog stava Washingtona o posjeti. Činjenica da je neko prisustvovao skupu na kojem su govorili visoki zvaničnici ne znači nužno da je s njima razgovarao ili da je dobio političku podršku.
Kako čitati sve ovo
Pri ocjeni ovakvih posjeta korisno je razlikovati tri nivoa: ono što se može provjeriti (da je događaj održan i ko je javno potvrđen kao sagovornik), ono što tvrdi sam učesnik (uspjeh, “prodor”) i ono što tvrde kritičari (neuspjeh, rizik od istraga). Većina priče nalazi se u drugom i trećem nivou, a to su procjene i političke ocjene.
Zbog toga je razumno čekati dokaze: zvanične izjave američke strane, konkretne dogovore ili odluke o sankcijama. Do tada, različiti tumači događaja koriste isti događaj kao argument za suprotne zaključke.
Šta slijedi
Novi saziv američkog Kongresa preuzima dužnost u januaru, kada će se vidjeti da li će se prognoze o istragama i nadzoru ostvariti. U međuvremenu će se pratiti reakcije u BiH, kao i to hoće li posjeta imati ikakav odjek u odnosima Republike Srpske i Washingtona.
