Šta znače američki međuizbori za BiH: odgovori Elvira Klempića
Elvir Klempić, bivši savjetnik u američkoj administraciji, ocijenio je da bi rezultati međuizbora mogli promijeniti odnos snaga u Washingtonu. Prema njegovim riječima, to bi se moglo osjetiti i u Bosni i Hercegovini. Sve navedeno su njegove procjene i prognoze, a ne potvrđene odluke.
Je li ishod izbora bio iznenađenje?
Klempić tvrdi da jeste, čak i za sam Washington:
“Teško je naći nekoga u Washingtonu ovih dana koji bi vam rekao da je očekivao da će se desiti ono što se desilo prije dva-tri dana. Ovo je bilo nevjerovatno”, rekao je Klempić.
Prema njegovoj procjeni, demokrate bi mogle imati više od 250 mjesta u Predstavničkom domu i gotovo 56 senatora, a konačni rezultati pojedinih utrka još se čekaju. Izdvojio je i pobjede u državama u kojima demokrate decenijama nisu osvajale mjesta u Senatu, kao i činjenicu da veliki novac uložen u kampanje nije garantovao rezultat.
Šta je birače najviše motivisalo?
Klempić smatra da su ekonomska pitanja bila važnija od identiteta kandidata:
“Američko društvo je poslalo poruku da im baš nije toliko bitno šta ste i odakle ste i ko ste, nego koliko im je bitno za šta se zalažete”, rekao je.
Dodao je da, po njegovom mišljenju, američko društvo nije glasalo toliko za demokrate koliko za “bolju Ameriku”, te da je važan motiv bio uspostavljanje ravnoteže i jačeg nadzora nad Trumpovom administracijom.
Hoće li se promijeniti politika SAD-a prema BiH?
Klempić ne očekuje nagli zaokret. Vanjskom politikom, kaže, i dalje upravljaju predsjednik i State Department:
“Ja ne bih očekivao neki preokret preko noći što se tiče Balkana”, rekao je. “Kontinuitet prema Dejtonu, cjelovitoj BiH, OHR-u, ja mislim da ostaje. Ostaje isto i po čitavom Balkanu.”
Ono što bi se moglo promijeniti jeste uloga Kongresa, koji će imati više nadzora, saslušanja i kontrole budžeta, ali i veće interesovanje za odluke o sankcijama.
Šta Kongres može, a šta ne može u pogledu sankcija?
Klempić pravi razliku između uvođenja sankcija i istrage o njima:
“Kada kažem sankcije, Kongres ne može uvoditi sankcije, ali može voditi istragu oko sankcija. Zašto su skinute sankcije, zašto treba da se stave sankcije”, objasnio je.
Može li se otvoriti pitanje Dodikovih sankcija?
Prema Klempiću, da. On smatra da bi novi Kongres mogao tražiti objašnjenje zašto je Milorad Dodik skinut s američke liste sankcija:
“Istrage možemo očekivati od prvog dana novog Kongresa u mandatu, kada preuzmu u januaru”, kazao je. “To nikada nije objašnjeno u detaljima, zašto je Milorad Dodik skinut sa liste sankcija. I te stvari će morati objasniti. Zašto i kako.”
Dodao je da bi se tražili odgovori i o tokovima novca i mogućem utjecaju na Bijelu kuću i State Department:
“Kongres će tražiti ko je kupovao, a ne kupovao, je li bilo nekog utjecaja, ulaska u Bijelu kuću, State Department i tako dalje. Gdje su pare išle i kome se te pare davale. To će se sve morati objasniti”, kazao je.
Šta s lobiranjem Republike Srpske?
Klempić očekuje da će i ono doći pod lupu:
“Možete očekivati sigurno da će istrage što se tiče lobiranja Republike Srpske, i to sve što se radi u Bijeloj kući i sadašnjoj administraciji, da će to doći sve pod istragu”, rekao je. Ovo je njegova prognoza, a ne objavljena odluka nekog odbora.
Hoće li doći novi američki ambasador?
Prema njegovoj procjeni, imenovanje se neće brzo pomjeriti:
“To se ništa ne mrda. Znači, što se tiče toga, to nigdje ne ide. I to će se sačekati”, rekao je. Dodao je da BiH vjerovatno neće biti među prvim prioritetima novog Kongresa.
Šta bi trebale uraditi probosanske stranke?
Klempić smatra da im nedostaje strategija:
“Sa probosanske strane, za državu Bosnu i Hercegovinu, ne postoje konkretna rješenja u Washingtonu da se kaže: mi smo došli ovdje i mi nudimo ovo za Bosnu i Hercegovinu”, kazao je. “Treba da naprave neku strategiju. Strategiju za državu i strategiju za operaciju što se tiče Washingtona, i kako da predstavljaju državu.”
Savjetuje i da se politički predstavnici ne vezuju isključivo za demokrate ili republikance, nego da razvijaju kontakte s obje strane, posebno s ljudima u komitetima za vanjsku politiku i odbranu.
Koliko je važan Dodikov odlazak na Mar-a-Lago?
Klempić ne vjeruje da tome treba pridavati poseban značaj:
“Milorad Dodik dolazi kao građanin i kupuje sebi kartu kao svaka druga osoba. Znači, kartu možete kupiti i vi da odete na taj isti skup”, rekao je.
Koliko je organizovana bh. dijaspora u SAD-u?
Prema njegovim riječima, dijaspora iz izbora u izbore sve više učestvuje, ali još nije organizovana kao jedinstven glasački blok: “Ja mislim da to fali zajednici širom Amerike.”
Šta slijedi?
Novi saziv Kongresa preuzima dužnost u januaru, kada će se vidjeti hoće li se ove prognoze ostvariti. Prema Klempiću, osnovna politika SAD-a prema BiH ostaje ista, ali bi pitanja sankcija i lobiranja mogla dobiti prostor na dnevnom redu.
