Uoči i nakon pada vlasti u Srbiji djelovalo je da se bivša politička elita maksimalno okrenula Americi i da je tamo pokušala pronaći saveznike. Prema ocjenama analitičara, ta se strategija nije isplatila, a konačni udarac nadama bivšeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića uslijedio je nakon poraza republikanaca na američkim međuizborima. Sve navedeno su ocjene sagovornika, a ne utvrđene činjenice.
Kako su se nade topile
U jednom trenutku, kako se navodi, činilo se da je strategija uspjela, ali s vremenom je jedan po jedan američki lobista posvećen Srbiji napuštao formalne i neformalne dijelove Trumpovog tima. Poraz republikanaca na međuizborima dodatno je razoružao ovu računicu.
Zajedno s tim, prema tvrdnjama iz izvora, propala je i konferencija Konzervativne političke akcije (CPAC), najavljena za period od 18. do 21. novembra u Beogradu, na kojoj je Vučić trebao biti domaćin i glavni govornik. Namjera je bila da Beograd postane središte okupljanja konzervativnih političkih opcija u Evropi, ali je neočekivana pobjeda Studentske liste osujetila te planove.
Ocjena Boška Jakšića
Vanjskopolitički komentator Boško Jakšić ocjenjuje da je bivša vlast dugo igrala na kartu bliskosti s Trumpom, ali da je to sada prošlost. Smatra da Srbija u narednom periodu može računati na ograničeno interesovanje SAD-a:
“Srbija u narednom periodu može se samo nadati interesovanju Amerike u oblasti energetike, što je u skladu s Trumpovim poslovnim pristupom vanjskoj politici. To će vjerovatno tako biti naredne dvije godine i ne bi trebalo očekivati značajnije promjene kursa. Vjerovatno neće biti ni neke podrške demokratskim procesima koji su sada pokrenuti u Srbiji, jer je Trump na to alergičan, a to se vidi i po njegovom odnosu prema evropskim saveznicima”, smatra Jakšić.
Ocjena Naima Lea Beširija
Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove, upozorava da nije prvi put da je Vučić pogrešno procijenio američku politiku, te da je vanjsku politiku, prema njegovom mišljenju, vodio bez jasne strategije:
“Ponovo je pogrešno procijenio Trumpovu snagu, jer je sve u proteklom periodu pokazivalo da je njegova podrška na historijskom minimumu. Sada već otkazana konferencija CPAC bila je njegov posljednji pokušaj da Trumpu makar na nekoliko minuta skrene pažnju na Srbiju i Vučića, koji je bezuspješno pokušavao dobiti nešto više od kurtoaznog fotografisanja s američkim predsjednikom”, kaže Beširi.
Koliko će se Washington baviti malim zemljama
Beširi smatra da Trump neće mijenjati stil vođenja vanjske politike, ali će ubuduće biti oprezniji:
“Mislim da Trump neće promijeniti svoj stil vođenja vanjske politike, ali će ipak biti oprezniji kada je riječ o malim zemljama i malim problemima, zbog kojih bi mogao biti izložen velikom pritisku demokrata”, ocjenjuje Beširi.
Kao pokazatelj prioriteta naveo je da Amerika već više od dvije godine nema ambasadora u Srbiji:
“Sigurno se neće ozbiljno baviti Srbijom, a tome u prilog govori i činjenica da Amerika već više od dvije godine nema ambasadora u Srbiji, što dovoljno govori o vanjskopolitičkim prioritetima”, zaključuje Beširi.
Šta analitičari kažu o Dodiku
Spominje se i odlazak Milorada Dodika na konferenciju CPAC u Mar-a-Lagu. Jakšić smatra da činjenica da Dodik nakon posjete Moskvi odlazi na Floridu pokazuje da je on politički nešto vještiji od Vučića. Dodaje da će poraz republikanaca utjecati na Dodikov status, ali da se takve stvari ne mijenjaju brzo:
“Mikrolokacije poput Republike Srpske bit će na začelju prioriteta”, kaže Jakšić.
Uloga Kongresa
Jakšić podsjeća da je Trump i dalje predsjednik, ali da Kongres najviše može nadzirati unutrašnju politiku. Ipak, smatra da bi se moglo dogoditi da se glasnije čuju kongresmeni koji su i prije izbora tražili da se administracija odredi prema, kako ga je opisao, nedemokratskom režimu u Srbiji. Ranije su, kaže, postojali i pozivi za uvođenje sankcija pojedinim osobama u Srbiji. Ove tvrdnje su njegove ocjene i nisu potvrđene odlukama američkih institucija.
Kako čitati ovakve analize
Analize poput ove daju korisno viđenje, ali odražavaju mišljenje pojedinaca, a ne konačan ishod. Odnosi između Srbije i SAD-a zavisit će od više faktora, uključujući ishod političkih promjena u Beogradu, odluke američke administracije i uticaj Kongresa. Iako je tvrdnja o “propaloj” konferenciji u Beogradu izneta u izvoru, organizatori nisu, prema dostupnim podacima, javno objasnili razloge, pa je preporučljivo čekati zvanične potvrde.
Šta slijedi
Nova vlast u Srbiji tek će oblikovati vanjskopolitički kurs prema Washingtonu. Analitičari očekuju ograničeno američko interesovanje, uz moguću ulogu Kongresa. Do daljnjeg, ostaje otvoreno pitanje koliko će se promjene u Washingtonu odraziti na region.
