Novi izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini ponovo pokazuje da se ocjene o stanju u pravosuđu iz godine u godinu malo mijenjaju. Ključne riječi monitoringa su stagnacija i politička zarobljenost, a među zamjerkama se izdvaja jedna praksa u Tužilaštvu BiH, primijenjena u čak 37 predmeta. Pravni stručnjaci upozoravaju da se iza naizgled tehničkog pitanja može kriti ozbiljan problem.
Godina bez reformi i bez velikih korupcijskih predmeta
Period obuhvaćen monitoringom obilježio je izostanak reformi. Nije usvojen set pravosudnih zakona koji Brisel očekuje, a institucije nadležne za procesuiranje, prema navodima iz izvještaja, nisu zabilježile nijedan predmet visoke korupcije.
Na to se nadovezuju podaci o postupanju u korupcijskim predmetima. Damjan Ožegović, saradnik za pravne poslove u organizaciji Transparency International u BiH, upozorava da nešto više od 50 posto prijava za korupcijska krivična djela završi naredbom o nesprovođenju istrage. Gotovo 30 posto već pokrenutih istraga, dodaje, bude obustavljeno.
Lista zamjerki
Pored izostanka reformi, u izvještaju se spominju politički osjetljivi predmeti koji dugo stoje neriješeni, zaobilaženje sistema automatske dodjele predmeta i neopravdano premještanje tužilaca.
Posebno pitanje je Odjel za integritet. Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) odlučilo je da strane eksperte koji nadziru provjeru imovinskih kartona sudija i tužilaca bira putem konkursa, umjesto da ih imenuje Brisel. Time je, kako se navodi, rizikovano i da EU uskrati finansiranje tog odjela. Antikorupcijska reforma ostala je zapisana u zakonu o VSTV-u privremenog karaktera, koji je i dalje uvjet na kojem EU insistira.
Ožegović upozorava na posljedice: ako se vanjski stručnjaci više ne budu birali direktno, nego putem konkursa koji provodi VSTV, pravosuđe će, kako kaže, u principu kontrolisati samo sebe, jer bi nosioci pravosudnih funkcija birali ljude u odjelu koji će ih kasnije provjeravati.
Odluke konsenzusom bez pravnog osnova
Najviše pažnje privlači nalaz o Tužilaštvu BiH, na čijem je čelu Milanko Kajganić. Evropska komisija navodi da je u 37 predmeta uvedena praksa prema kojoj o osjetljivim predmetima odlučuju timovi od dva ili više tužilaca, i to konsenzusom. U izvještaju se ocjenjuje:
“Rizik od neprimjerenog miješanja u nezavisnost tužilačkog rada bio je očit u 37 predmeta Tužilaštva Bosne i Hercegovine, u kojima je uvedena praksa prema kojoj su odluke u ‘osjetljivim’ predmetima morali donositi timovi od dva ili više tužilaca – i to konsenzusom. Ovakva praksa donošenja odluka nema pravni osnov, značajno narušava nezavisnost glavnog tužioca zaduženog za predmet te nosi rizik od podrivanja odgovornosti”, navodi se u izvještaju Evropske komisije.
Pravilo da tužioci zajednički odlučuju o obustavi ili provođenju istrage samo po sebi nije nepoznato u sudskoj praksi. Međutim, u bh. okolnostima, u kojima tokom godine nije podignuta nijedna optužnica za visoku korupciju, takav mehanizam, kako se ocjenjuje, može postati alat za blokiranje pravde. Treba naglasiti da je riječ o ocjeni iz izvještaja, a ne o utvrđenoj zloupotrebi u pojedinom predmetu.
Šta kažu stručnjaci
Advokat Vlado Adamović ističe da konsenzus sam po sebi ne mora biti loš, ali da je presudno kako funkcioniše u praksi:
“Ako je ta odluka donesena tako da se u određenim predmetima odlučuje konsenzusom, odnosno da se svi moraju složiti, to ne mora nužno biti vanjska, nego unutrašnja zaštita. Ako to tumačite tako da postaje mogući propusni ventil za zaštitu nekih vanjskih interesa ili određenih osoba, onda je to negativno”, kaže Adamović.
Ožegović navodi da je odlučivanje bez zakonskog uporišta jedna od glavnih zamjerki. Kolegij tužilaca, objašnjava, može se naći u situaciji da jedan pojedinac blokira rad na osjetljivim predmetima ako ima interes da to učini.
Ponavljanje istih nalaza
Adamović smatra da se kritike ponavljaju jer postojeći model ne daje rezultate:
“Nešto je trulo u državi Danskoj. Dakle, nešto ne funkcioniše. Ovi izvještaji ponavljaju se iz godine u godinu. Očigledno ne funkcioniše način koji je projektiran, prije svega, odlukama Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, sudova, tužilaštava i drugih institucija. Nešto očigledno treba ponovo mijenjati”, zaključuje on.
Reakcija VSTV-a
Iz VSTV-a, institucije od koje se očekuje da otkloni nedostatke u pravosudnim redovima, pojasnili su da izvještaj Evropske komisije neće biti tema njihove sjednice. Ova odluka vjerovatno će izazvati dodatna pitanja, jer se upravo ta institucija spominje u više tačaka izvještaja.
Zašto je ovo važno za građane
Za građane Bosne i Hercegovine ovakvi nalazi nisu samo tehnička pitanja unutar pravosuđa. Efikasno procesuiranje korupcije utiče na povjerenje u institucije, ali i na evropski put države, jer je reforma pravosuđa jedan od uslova koje Brisel postavlja. Izostanak napretka znači i da se približavanje članstvu u EU usporava, što se odražava na finansiranje i na šire političke odnose.
Šta slijedi
Nije najavljeno da će Tužilaštvo BiH ili VSTV preduzeti konkretne korake povodom izvještaja. Hoće li ocjena o praksi u 37 predmeta dovesti do izmjena pravila odlučivanja u tužilaštvu i da li će se napredovati s usvajanjem pravosudnih zakona, ovisit će o političkoj volji i institucijama koje su u izvještaju kritikovane.
