Rezultati američkih međuizbora mogli bi značajno promijeniti odnos snaga u Washingtonu, a posljedice bi se mogle osjetiti i u Bosni i Hercegovini. Elvir Klempić, bivši savjetnik u američkoj administraciji, kaže da očekuje znatno jači nadzor Kongresa nad administracijom Donalda Trumpa, uključujući pitanja sankcija, lobiranja i odnosa prema Republici Srpskoj. Sve što slijedi predstavlja njegove ocjene i prognoze.
“Ovo je bilo nevjerovatno”
Klempić je rekao da je ishod izbora iznenadio i sam Washington:
“Teško je naći nekoga u Washingtonu ovih dana koji bi vam rekao da je očekivao da će se desiti ono što se desilo prije dva-tri dana. Ovo je bilo nevjerovatno”, rekao je Klempić.
Naveo je da se još čekaju konačni rezultati pojedinih utrka, ali da bi demokrate mogle imati više od 250 mjesta u Predstavničkom domu i gotovo 56 senatora. Posebno je izdvojio pobjede u državama u kojima demokrate decenijama nisu uspijevale osvojiti mjesta u Senatu. Govorio je i o velikim iznosima uloženim u kampanje, navodeći primjere Teksasa i Michigana, te ocijenio da su izbori pokazali da se rezultat ne može jednostavno “kupiti”.
Ekonomija važnija od identiteta
Prema Klempiću, birači su rezultatima poručili da im je važnije za šta se kandidati zalažu nego odakle dolaze i kojoj vjeri pripadaju:
“Američko društvo je poslalo poruku da im baš nije toliko bitno šta ste i odakle ste i ko ste, nego koliko im je bitno za šta se zalažete”, rekao je.
Dodao je da je ekonomija bila jedno od ključnih pitanja, te da ne vjeruje da je američko društvo glasalo samo za demokrate, nego za “bolju Ameriku”. Prema njegovim riječima, očekivanja građana su velika, ali birači razumiju da se promjene ne mogu dogoditi preko noći, a važan motiv bio je uspostavljanje ravnoteže i jačeg nadzora nad Trumpovom administracijom.
Šta izbori znače za BiH
Klempić ne očekuje nagli zaokret američke politike prema Bosni i Hercegovini i Balkanu:
“Ja ne bih očekivao neki preokret preko noći što se tiče Balkana”, rekao je, dodajući da vanjsku politiku i dalje vode predsjednik i State Department. “Kontinuitet prema Dejtonu, cjelovitoj BiH, OHR-u, ja mislim da ostaje. Ostaje isto i po čitavom Balkanu”, naveo je.
Ono što bi se moglo značajno promijeniti jeste uloga Kongresa. Prema njegovim riječima, novi odnos snaga znači više nadzora, saslušanja i kontrole budžeta, ali i veće interesovanje za odluke koje se tiču sankcija. Objasnio je:
“Kada kažem sankcije, Kongres ne može uvoditi sankcije, ali može voditi istragu oko sankcija. Zašto su skinute sankcije, zašto treba da se stave sankcije”, objasnio je.
Pitanje skidanja sankcija s Dodika
Klempić smatra da bi novi Kongres mogao otvoriti pitanja koja do sada nisu detaljno razjašnjena, među kojima je i skidanje Milorada Dodika s američke liste sankcija:
“Istrage možemo očekivati od prvog dana novog Kongresa u mandatu, kada preuzmu u januaru”, kazao je. “To nikada nije objašnjeno u detaljima, zašto je Milorad Dodik skinut sa liste sankcija. I te stvari će morati objasniti. Zašto i kako”, rekao je Klempić.
Dodao je da bi Kongres mogao tražiti odgovore i o mogućem utjecaju na Bijelu kuću i State Department, kao i o tokovima novca:
“Kongres će tražiti ko je kupovao, a ne kupovao, je li bilo nekog utjecaja, ulaska u Bijelu kuću, State Department i tako dalje. Gdje su pare išle i kome se te pare davale. To će se sve morati objasniti”, kazao je.
Posebno je spomenuo lobiranje Republike Srpske u Washingtonu: “Možete očekivati sigurno da će istrage što se tiče lobiranja Republike Srpske, i to sve što se radi u Bijeloj kući i sadašnjoj administraciji, da će to doći sve pod istragu”, rekao je Klempić. Ovo je njegova prognoza, a ne objavljena odluka bilo kojeg odbora.
Ambasador i strategija probosanskih stranaka
Klempić smatra da se imenovanje novog američkog ambasadora u BiH neće brzo pomjerati:
“To se ništa ne mrda. Znači, što se tiče toga, to nigdje ne ide. I to će se sačekati”, rekao je. Dodao je da postoji mogućnost da novi sastav kongresnih tijela procijeni da predložena osoba nije adekvatna, ali i da BiH vjerovatno neće biti među prvim prioritetima novog Kongresa.
Kada je riječ o probosanskim političkim snagama, poručio je da im nedostaje strategija:
“Sa probosanske strane, za državu Bosnu i Hercegovinu, ne postoje konkretna rješenja u Washingtonu da se kaže: mi smo došli ovdje i mi nudimo ovo za Bosnu i Hercegovinu”, kazao je. “Treba da naprave neku strategiju. Strategiju za državu i strategiju za operaciju što se tiče Washingtona, i kako da predstavljaju državu”, dodao je.
Smatra i da se političari iz BiH ne bi trebali vezivati isključivo za demokrate ili republikance, nego razvijati kontakte s obje strane, posebno s ljudima u komitetima za vanjsku politiku i odbranu.
O Dodikovom odlasku na Mar-a-Lago
Na kraju se Klempić osvrnuo i na Dodikov odlazak na skup u Mar-a-Lagu:
“Milorad Dodik dolazi kao građanin i kupuje sebi kartu kao svaka druga osoba. Znači, kartu možete kupiti i vi da odete na taj isti skup”, rekao je Klempić, dodajući da ne vjeruje da tom odlasku treba pridavati poseban značaj.
Govoreći o bh. dijaspori u SAD-u, rekao je da ona iz izbora u izbore sve više učestvuje, ali da još nije organizovana kao jedinstven glasački blok: “Ja mislim da to fali zajednici širom Amerike.”
