Lider SNSD-a Milorad Dodik ocijenio je svoju nedavnu posjetu Sjedinjenim Američkim Državama kao “veoma uspješnu”. Ustvrdio je da je tom prilikom ostvaren “nevjerovatan prodor u percepciji o RS-u”. U istoj izjavi iznio je i ocjene o Daytonskom sporazumu i o Bošnjacima, koje su njegovo lično političko tumačenje, a ne utvrđene činjenice.
Kako Dodik opisuje posjetu
Dodik se pohvalio da je tokom boravka razgovarao s brojnim guvernerima, biznismenima i ljudima iz političkog života SAD-a. Prema njegovim tvrdnjama, u posljednje dvije godine učinjeni su značajni pomaci u načinu na koji se u Washingtonu posmatra pozicija i funkcionisanje Republike Srpske, kao i navodna “nepravda” koja je činjena ovom entitetu. Ove ocjene nisu potvrđene nezavisnim izvorima, a sa američke strane nema saopćenja koje bi ih potvrdilo ili osporilo.
Izjava o Daytonskom sporazumu
U nastavku je Dodik izjavio:
“Mnogi danas razumiju da je Daytonski sporazum bio pokušaj podvale Clintonove administracije, kojom su muslimanima data obećanja o stvaranju unitarne BiH. Zbog tih zabluda Bošnjaci i danas vjeruju da je BiH isključivo njihova. I zato je pravo čudo kako smo opstali”, izjavio je Dodik.
Ovo je politička ocjena u kojoj se jednoj nacionalnoj grupi pripisuje određeno uvjerenje. Ona nije potkrijepljena činjenicama u izvoru, a historijska ocjena Dejtona među analitičarima, političarima i historičarima predmet je različitih tumačenja. Zbog toga je treba čitati kao Dodikov stav.
Zaključne poruke
Dodik je poručio da je Republika Srpska opstala zahvaljujući “karakteru svog rukovodstva i naroda” te da će nastaviti graditi međunarodne kontakte. Kao dokaz uspjeha posjete naveo je da se Republika Srpska spominjala na jednoj od centralnih ceremonija:
“Bili smo ovdje vidljivi kao Republika Srpska i jučer na centralnoj ceremoniji spominjala se Republika Srpska i da je ona partner. Svi su ohrabreni da sarađuju sa nama”, zaključio je Dodik.
Šta je Daytonski sporazum
Za razumijevanje konteksta korisno je podsjetiti na osnovne činjenice. Daytonski mirovni sporazum, potpisan 1995. godine, okončao je rat u Bosni i Hercegovini. Njegov sastavni dio je i Ustav BiH, kojim je država uređena s dva entiteta, Republikom Srpskom i Federacijom BiH, te tri konstitutivna naroda: Bošnjacima, Srbima i Hrvatima. Sporazum je potvrdio kontinuitet Bosne i Hercegovine kao države, ali i dao entitetima široke nadležnosti.
Upravo se na taj okvir pozivaju različite političke strane, svaka na svoj način. Dok jedni naglašavaju državni kontinuitet i ulogu zajedničkih institucija, drugi stavljaju naglasak na nadležnosti entiteta. Zbog toga se Dejton različito tumači, a rasprave o tome ko ga je i kako “tumačio” traju decenijama.
Kako čitati ovakve izjave
Izjave političara nakon povratka s putovanja često imaju za cilj da prikažu putovanje u što boljem svjetlu pred domaćom publikom. Zato je korisno razlikovati dvije stvari: ono što se može provjeriti, poput toga s kim je razgovarano i šta je javno saopćeno, i ocjene o uspjehu ili “prodoru”, koje su subjektivne. U ovom slučaju nije objavljeno ni ko su sagovornici, ni o čemu se konkretno razgovaralo, pa je teško procijeniti stvarni značaj posjete.
Izjave koje se odnose na čitavu nacionalnu grupu dodatno zahtijevaju oprez, jer generalizacije o uvjerenjima miliona ljudi ne mogu biti činjenično potkrijepljene. Isto vrijedi i za druge strane koje ponekad iznose slične tvrdnje o Srbima ili Hrvatima.
