Nakon što je direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju bh. entiteta RS Ana Trišić Babić iznijela optužbe da je BiH je u UN glasala protiv rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma i neonacizma, reagirao je ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija koji kaže da ga je prestala čuditi površnost i nepoznavanje baznih činjenica.
‘Da ne koristim druge, još primjerenije ocjene o zlonamjernosti i političkoj pogubnosti takvih stavova, onih koji se čude zašto je “BiH u UN-u glasala PROTIV rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma i neonacizma’ i na taj način “zastupala isključivo stavove sarajevskih i bošnjačkih krugova, a ne zvaničnu vanjsku politiku BiH“, naveo je Lagumdžija i dodao:
‘Za početak, moglo bi se krenuti od činjenice da je svima dobro poznato zvanično opredjeljenje Bosne i Hercegovine da, uvažavajući sve zemlje članice UN-a, usklađuje i zastupa vanjsku i sigurnosnu politiku s Evropskom unijom, a ne s Rusijom, Bjelorusijom i Sjevernom Korejom. Naša vanjska politika više je usmjerena na saradnju sa SAD-om i Velikom Britanijom nego s Kubom i Nikaragvom’, rekao je Lagumdžija.
Potom je iznio nekoliko činjenica.
‘Nije se usvajao samo naslov rezolucije „Borba protiv glorificiranja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje doprinose jačanju savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezane netolerancije“. Usvajala se rezolucija pod tim naslovom, na 11 gusto kucanih stranica, s preciznim tekstom koji sadrži 20 tačaka preambule i 75 članova s definisanim ocjenama i aktivnostima. Bilo bi pametno da različiti komentatori prije izlaska u javnost pročitaju makar ono što piše ispod naslova rezolucije kako se ne bi nepotrebno „provaljivali“ svojim raskošnim neznanjem’, naveo je Lagumdžija.
Rezoluciju, u javnoj komunikaciji nazvanu “Ruska rezolucija“, kao kosponzori su predložili Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kuba, Nikaragva, Sudan i Turkmenistan. Lagumždija navodi da se Bosna i Hercegovina, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju s EU, ratificiranim u Parlamentu Bosne i Hercegovine, obavezala da će usklađivati svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s Evropskom unijom.
‘Misija BiH pri UN-u posljednjih godina u potpunosti je ispunjavala tu obavezu. Ta činjenica postala je posebno važna nakon dobijanja kandidatskog statusa i naših zahtjeva za otpočinjanje pregovora o pristupanju EU. Bosna i Hercegovina posljednje četiri godine ima identičan stav kao Evropska unija o pomenutoj rezoluciji. Taj stav dijele i SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zemlje’, navodi Lagumdžija.
Dodao je da se BiH prije glasanja pridružila zajedničkim izjavama Evropske unije, kao i Crna Gora, Albanija, Ukrajina, Moldavija, Gruzija i San Marino. U njima se obrazlaže zbog čega glasamo PROTIV ruske rezolucije.
‘U izjavama se, između ostalog, ukazuje da ruska rezolucija “ne pravi razliku između borbe protiv nacionalizma i negiranja postojanja suverenog naroda, kako to Rusija radi u Ukrajini, da bi se stvorio samo jedan u nizu izgovora na koje se Rusija poziva u vođenju agresorskog rata protiv nezavisne demokratske države“.
Lagumdžija navodi, da ne bi bilo nesporazuma, u izjavi EU kojoj se BiH pridružila jasno se kaže da smo „u potpunosti posvećeni globalnoj borbi protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije, antisemitizma, mržnje prema muslimanima i povezanih oblika netolerancije, ali da, nažalost, ponuđena ruska rezolucija ne pomaže u tom smjeru, već, naprotiv, ide u potpuno drugom pravcu“.
‘U protekle četiri godine rezolucija je usvajana sa 112 do 117 glasova ZA. Među državama koje su glasale za nju redovno su bile Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Kuba, Nikaragva, Srbija i Izrael, kao i velika većina zemalja Afrike, Azije, Južne Amerike i Bliskog istoka. U istom periodu Bosna i Hercegovina bila je PROTIV, zajedno s 50 do 54 države. Među njima su bile sve zemlje EU, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Norveška, Island, Lihtenštajn, Australija, Novi Zeland i Japan, kao i sve zemlje Zapadnog Balkana koje su glasale i za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici’, istakao je Lagumdžija.
