Politička dešavanja u Sjedinjenim Američkim Državama ponovo su otvorila pitanja koja bi mogla imati značajne posljedice za Bosnu i Hercegovinu. Posljednjih dana posebnu pažnju privlače aktivnosti povezane s domaćim političkim akterima, ali i način na koji na njih gledaju pojedini krugovi u Washingtonu.
O mogućim promjenama, ulozi diplomatije i budućim odnosima dvije države govorili su novinar Ivica Puljić i profesor međunarodnih odnosa Emir Hadžikadunić u emisiji Plenum Federalne televizije.
Sve veća pažnja američke javnosti
Dvojica sagovornika ukazala su na značaj političkih odnosa unutar Sjedinjenih Američkih Država, naglašavajući da odluke jedne administracije ne moraju predstavljati dugoročni stav američke države.
Posebno je istaknuta potreba da Bosna i Hercegovina mnogo aktivnije koristi diplomatske kanale i uspostavlja kontakte s američkim institucijama.
Sagovornici smatraju da se političke prilike mijenjaju i da domaće institucije moraju biti spremne pravovremeno reagovati, umjesto da čekaju razvoj događaja.
Puljić kritikovao bh. diplomatiju
Novinar Ivica Puljić ocijenio je da Bosna i Hercegovina nedovoljno koristi mogućnosti koje joj se otvaraju u Washingtonu.
Posebno je kritikovao rad Ambasade BiH u SAD-u, navodeći da nakon pojedinih medijskih istraživanja nije primijetio dovoljno snažnu diplomatsku reakciju.
Prema njegovom mišljenju, ambasada je trebala organizovati konferenciju za medije i aktivnije upoznati američku javnost s političkim okolnostima u Bosni i Hercegovini.
Ukazao je i na problem nepostojanja jedinstvenog vanjskopolitičkog nastupa.
„Mora se lobirati, ali profesionalno“, poručio je Puljić.
Naglasio je da značajnu ulogu može imati i bosanskohercegovačka dijaspora, koja bi mogla pomoći u uspostavljanju političkih kontakata bez ogromnih finansijskih ulaganja.
Različiti pristupi američkoj politici
Puljić se osvrnuo i na razlike između lobističkih aktivnosti Milorada Dodika i Dragana Čovića.
Prema njegovim riječima, pojedini Dodikovi lobistički ugovori povezani su sa zagovaranjem nezavisnosti Republike Srpske, dok se Čovićeve aktivnosti predstavljaju kroz pitanja konstitutivnosti naroda i očuvanja teritorijalnog integriteta BiH.
Govoreći o administraciji Donalda Trumpa, upozorio je da političke odluke mogu biti nepredvidive, ali da se američka izvršna vlast ne može poistovjećivati s Kongresom.
Ocijenio je da bi promjene odnosa snaga nakon kongresnih izbora mogle otvoriti prostor za dodatna saslušanja i preispitivanje pojedinih aktivnosti administracije, ali ne očekuje automatsko poboljšanje položaja BiH.
Važna pitanja o budućnosti BiH
Jedna od tema razgovora bila je i budućnost međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini.
Puljić je posebno izdvojio predstojeće odlučivanje o produženju mandata EUFOR-a, smatrajući da će američki stav biti izuzetno značajan.
Govorio je i o budućnosti Ureda visokog predstavnika, uz ocjenu da Washington želi međunarodnog predstavnika čiji pristup neće biti u suprotnosti s politikom američke administracije.
Istovremeno, Hadžikadunić je naglasio da pojedinačne političke odluke ne znače nužno promjenu dugoročne američke podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
Dodikovo lobiranje moglo bi imati ozbiljne posljedice
Najdirektnije ocjene odnosile su se na aktivnosti Milorada Dodika i njegovih saradnika u SAD-u.
Puljić smatra da je Dodik intenzivnim lobiranjem privukao pažnju američkih medija i javnosti, posebno zbog istraživanja njegovih političkih kontakata i veza s osobama bliskim Trumpovoj administraciji.
„Dodik se malo, ja to volim reći, prelobirao“, izjavio je Puljić.
Prema njegovoj ocjeni, pojedina lobistička nastojanja sada bi mogla imati suprotan učinak od očekivanog. Također tvrdi da Dodik preko lobista pokušava utjecati na budućnost međunarodnih vojnih snaga u BiH.
Hadžikadunić je otišao korak dalje, upozorivši da lobiranje usmjereno na secesiju otvara i pravna pitanja.
Prema njegovom mišljenju, trebalo bi razmotriti mogućnost pokretanja postupaka ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u drugim državama, uključujući Austriju i SAD, ukoliko postoje dokazi da su prekršeni njihovi zakoni.
Istakao je da samo postojanje entitetskih predstavništava nije sporno, ali da aktivnosti usmjerene protiv ustavnog poretka BiH predstavljaju drugačije pitanje.
Može li se promijeniti američki odnos prema BiH?
Hadžikadunić smatra da Dodikove međunarodne kontakte ne treba potcjenjivati, ali istovremeno vjeruje da lobiranjem neće biti lako promijeniti stratešku politiku Sjedinjenih Američkih Država prema BiH.
Ukazao je na značaj podrške koju Bosna i Hercegovina i dalje ima među pojedinim američkim političarima, bez obzira na odnose s aktuelnom administracijom.
Njegova završna poruka bila je da domaće institucije trebaju jačati zvaničnu diplomatiju, jer su komunikacija s američkim institucijama i međunarodnim partnerima važnije od pojedinačnih političkih lobističkih aktivnosti.
