Za formiranje nove Vlade Federacije BiH nije dovoljno samo osvojiti većinu u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Presudna je i raspodjela mandata u Domu naroda, posebno unutar bošnjačkog, hrvatskog i srpskog kluba delegata.
Upravo je tu najveći značaj ustavnih izmjena koje je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo 2022. i 2023. godine.
Prva intervencija promijenila je sastav Doma naroda i način izbora delegata, dok je druga promijenila postupak imenovanja Vlade FBiH i uvela mehanizme za prevazilaženje političkih blokada.
Zbog toga je moguće da jedna stranka osvoji najviše zastupničkih mjesta, a da ipak ne može samostalno odrediti ko će biti premijer i ko će činiti novu Vladu.
1. Šta pokazuju izborni rezultati?
Prema podacima CIK-a od 7. oktobra, nakon obrade 98,70 posto redovnih biračkih mjesta za Predstavnički dom FBiH, SDA ima 30,63 posto glasova, SDP 15,39 posto, a koalicija predvođena HDZ-om BiH 13,57 posto. Slijede SBiH, NiP, DF i druge stranke.
Konačni mandati još nisu potvrđeni, a različite projekcije daju nešto drugačije rezultate. Za analizu ću koristiti jednu od objavljenih projekcija od 7. oktobra, uz jasno upozorenje da ona nije zvanična raspodjela CIK-a.
Stranka ili koalicija Projektovani mandati
SDA 32
SDP BiH 16
HDZ BiH i partneri 14
SBiH 9
NiP 7
DF/GS 6
Naša stranka 4
NES/PDA/Naprijed 4
Ostali politički subjekti 6
Ukupno 98
Radna projekcija, a ne konačni rezultati. Mandati se mogu promijeniti nakon obrade preostalih glasova i kompenzacijskih mandata.
Za većinu u Predstavničkom domu potrebno je 50 od 98 zastupnika.
2. Kako se formira Dom naroda FBiH?
Ukupno 80 delegata u Domu naroda FBiH
23 Bošnjaci
23 Hrvati
23 Srbi
11 Ostali
Ukupno 80 delegata u Domu naroda FBiH
Schmidtovim izmjenama iz oktobra 2022. Dom naroda povećan je sa 58 na 80 delegata. Njih ne biraju građani neposredno, nego kantonalne skupštine, prema propisanoj nacionalnoj raspodjeli.
Postupak izgleda ovako:
Građani biraju 10 kantonalnih skupština
Kantonalne skupštine biraju delegate
Prema nacionalnoj pripadnosti zastupnika i pravilima raspodjele
Konstituiše se Dom naroda FBiH
23 + 23 + 23 + 11 delegata
Izbor predsjednika i dva potpredsjednika FBiH
Postupak imenovanja nove Vlade FBiH
Ovdje je važno nešto što se često zanemaruje: stranka koja ima mnogo zastupnika u kantonalnim skupštinama ne mora automatski imati i odgovarajući broj delegata u svakom nacionalnom klubu.
Naprimjer, rezultat SDA u Kantonu Sarajevo i Tuzlanskom kantonu važan je za bošnjački klub, dok će za hrvatski klub biti posebno značajni rezultati u kantonima s većim brojem hrvatskih delegatskih mjesta. Srpski klub može biti znatno raznovrsniji po stranačkom sastavu.
Zato se još ne može pouzdano tvrditi da SDA, HDZ ili bilo koja druga stranka već kontroliše određeni broj delegata u novom Domu naroda. Za to je potrebna detaljna raspodjela po svih deset kantona, nacionalnoj pripadnosti izabranih zastupnika i izboru delegata.
3. Schmidtove izmjene: Može li jedan potpredsjednik blokirati Vladu?
Prema izmjenama iz 2022. godine, za predlaganje kandidata za predsjednika ili potpredsjednika FBiH u odgovarajućem nacionalnom klubu početno je potrebno 11 delegata. Ako kandidatura izostane, prag se nakon 30 dana spušta na sedam, a nakon 50 dana na četiri delegata.
Još važnija promjena dolazi iz 2023. godine. Amandman CXXXI, koji je stupio na snagu 1. maja 2024, uvodi postupak za slučaj da predsjednik i potpredsjednici FBiH ne postignu saglasnost o imenovanju Vlade.
Redovni postupak
Predsjednik FBiH imenuje Vladu uz saglasnost oba potpredsjednika, a zatim imenovanje potvrđuje Predstavnički dom.
Ako nema dogovora
Nakon početnog roka od 30 dana slijedi dodatnih 30 dana za pokušaj postizanja saglasnosti.
Ako i drugi pokušaj propadne
Predsjednik može predložiti Vladu uz saglasnost samo jednog potpredsjednika. Tada su potrebne većine u oba doma Parlamenta, uz dodatnu zaštitu nacionalnih klubova.
Ako se ni tako ne formira Vlada
Nakon dodatnog ustavnog pokušaja, neuspjeh vodi raspuštanju Parlamenta FBiH i kantonalnih skupština te raspisivanju prijevremenih izbora.
Posebno je važan treći korak. Za Vladu koju podržavaju predsjednik i samo jedan potpredsjednik nije dovoljno imati 50 zastupnika. Potrebna je i većina u Domu naroda, pri čemu glasovi protiv ne smiju dosegnuti tri petine nijednog kluba konstitutivnih naroda.
Budući da svaki takav klub ima 23 delegata, 14 glasova protiv u bilo kojem od tri kluba može spriječiti izbor Vlade u ovom posebnom postupku.
To je ključna razlika između ukidanja mogućnosti beskonačnog zastoja i potpunog ukidanja mehanizama blokade. Schmidt nije ukinuo političke prepreke, nego je uveo dodatne procedure i krajnju posljedicu ako se Vlada ne uspije izabrati.
4. Koje su moguće kombinacije za novu Vladu FBiH?
Na osnovu navedene radne projekcije, matematički je moguće sastaviti nekoliko različitih većina. To, međutim, nisu prognoze o tome ko će se dogovoriti, nego prikaz odnosa snaga i ustavnih uslova koje bi svaka kombinacija morala ispuniti.
MATEMATIČKE KOMBINACIJE — 50 GLASOVA ZA VEĆINU
SDA + HDZ BiH + SBiH
55/98
Većina s tri partnera. Za redovni izbor Vlade potrebna je saglasnost predsjednika i oba potpredsjednika FBiH.
SDA + SDP + SBiH
57/98
Većina bez HDZ-a BiH u Predstavničkom domu. Ključno bi bilo ko kontroliše pozicije predsjednika i potpredsjednika te odnos snaga u Domu naroda.
SDA + HDZ BiH + DF
52/98
Tijesnija većina u Predstavničkom domu. Stabilnost bi zavisila od koalicijskog dogovora i podrške kroz federalne institucije.
SDA + SBiH + DF + Naša stranka
51/98
Matematička većina bez HDZ-a i SDP-a. Sama po sebi ne rješava imenovanje Vlade ni većinu u Domu naroda.
SDP + HDZ BiH + SBiH + NiP + DF
52/98
Primjer većine bez SDA. Potrebna je politička saglasnost pet stranaka i prolaz kroz ustavni postupak.
SDA + SDP + HDZ BiH
62/98
Brojčano široka većina u Predstavničkom domu. I dalje bi bila potrebna propisana procedura imenovanja Vlade.
Ove kombinacije pokazuju tri posebno važna zaključka.
Prvo: SDA kao najjača pojedinačna stranka ima više mogućnosti za formiranje većine, ali joj nijedna nije automatski zagarantovana.
Drugo: većina bez SDA matematički postoji, ali zahtijeva dogovor većeg broja stranaka.
Treće: moguće je imati većinu bez HDZ-a BiH u Predstavničkom domu, ali bi takva koalicija morala riješiti pitanje predsjednika i potpredsjednika FBiH te ustavnog postupka imenovanja Vlade. HDZ, s druge strane, nema bezuslovno pravo da učestvuje u svakoj Vladi.
5. Šta će biti presudno u Domu naroda?
Za stvarnu procjenu scenarija potrebno je znati ne samo koliko je koja stranka osvojila mjesta u kantonalnim skupštinama, nego i koliko njenih izabranih zastupnika pripada pojedinim nacionalnim klubovima.
Posebno treba pratiti:
Bošnjački klub: može li SDA samostalno ili s partnerima osigurati dovoljno delegata za kandidaturu za rukovodstvo FBiH?
Hrvatski klub: kakav će odnos imati HDZ BiH, HDZ 1990 i ostali politički subjekti?
Srpski klub: ko će imati dovoljno delegata da predloži kandidata i kakva će biti njegova politička podrška?
Ukupni Dom naroda: može li buduća većina osigurati prolaz budžeta, zakona i drugih odluka kroz oba doma?
Ovdje treba razlikovati dvije stvari. Za redovno imenovanje Vlade nije propisana zasebna potvrda Doma naroda kao u posebnom deblokirajućem postupku. Međutim, Dom naroda učestvuje u izboru predsjednika i potpredsjednika FBiH i presudan je za kasniji zakonodavni rad.
Zbog toga bi koalicija koja ima samo tijesnu većinu u Predstavničkom domu, ali nema funkcionalan odnos s Domom naroda, mogla nailaziti na ozbiljne poteškoće i nakon imenovanja Vlade.
6. Može li se ponoviti blokada iz prethodnih mandata?
Privremeni zastoj jeste moguć. Primjerice, predsjednik i potpredsjednici mogu imati različite prijedloge o sastavu Vlade, a u Parlamentu se može pojaviti više suprotstavljenih većina.
Ipak, ustavni okvir danas je drugačiji nego nakon izbora 2018. i 2022. godine. Neuspjeh u formiranju Vlade sada, nakon iscrpljivanja propisanih postupaka, može dovesti do prijevremenih izbora za Predstavnički dom FBiH i kantonalne skupštine.
To ne znači da bi prijevremeni izbori bili raspisani čim jedan potpredsjednik odbije dati saglasnost. Moraju se prethodno provesti svi predviđeni koraci.
7. Šta se trenutno može zaključiti?
Na dan 8. oktobra 2026. izborni rezultati još su preliminarni. Najveća nepoznanica nije samo konačan broj zastupnika u Predstavničkom domu nego sastav budućeg Doma naroda i izbor predsjednika i dva potpredsjednika FBiH.
Iz dosadašnjih podataka proizlazi da postoje većine sa SDA, bez SDA, sa HDZ-om BiH i bez njega. Nijedna od tih računica sama po sebi ne dokazuje da je formiranje Vlade osigurano.
Za ozbiljniju procjenu naredni korak treba biti projekcija svih 80 delegata Doma naroda po kantonima i nacionalnim klubovima, zasnovana na izabranim zastupnicima. Tek tada se može ustanoviti koji politički blokovi imaju dovoljan broj delegata za kandidature u rukovodstvo Federacije, a koji bi mogli imati kapacitet za blokadu u posebnom postupku imenovanja Vlade.
To je ujedno i najvažnija razlika između običnog sabiranja izbornih mandata i stvarne ustavne matematike Federacije BiH, prenosi Crna Hronika.
