Šest mjeseci nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli napade na Iran, rat koji je predsjednik Donald Trump nazvao “malim izletom” postao je duboko nepopularna pat-pozicija koja prijeti da ugrozi njegov predsjednički mandat. Iran se nije predao, plovidba kroz Hormuški moreuz je i dalje ozbiljno poremećena, a nema jasnog puta za okončanje sukoba za koji je Trump nekada predviđao da će biti gotov za četiri sedmice. Evo šest očitih posljedica ovog rata:
1. Trump plaća političku cijenu
Rat je od početka bio nepopularan, a postao je još nepopularniji. Trumpov rejting pao je sa 40% na 33% od početka sukoba, prema anketama Reuters/Ipsos-a, jer su rastuće cijene goriva potkopale njegovo obećanje iz kampanje 2024. da će smanjiti troškove Amerikancima. Trump, koji je vodio kampanju obećavajući okončanje ratova, tvrdio je da su iransko gomilanje projektila i nuklearne ambicije zahtijevali akciju, ali nije uspio uvjeriti većinu glasača. Samo 31% nacije odobrava sukob. Ljutnja glasača zbog visokih cijena predstavlja problem za Trumpovu Republikansku stranku pred novembarske izbore na sredini mandata, a sukob je također produbio jaz između izolacionističkih republikanaca i onih koji smatraju da treba zadržati vojni pritisak na Teheran.
2. Rat je uzdrmao globalnu ekonomiju — ali manje nego što se strahovalo
Poremećaj u Hormuškom moreuzu naglo je podigao cijene nafte i izazvao strah od globalne recesije. Međunarodni monetarni fond (MMF) je dva puta smanjio svoju prognozu globalnog rasta i sada očekuje rast svjetske ekonomije od 3,0% ove godine. Ipak, globalna ekonomija pokazala se otpornijom nego tokom naftnih šokova 1970-ih, potpomognuta manjom energetskom zavisnošću i kontinuiranim procvatom umjetne inteligencije.
3. Iran je ranjen, ali ne i poražen
U maju je glavni američki vojni komandant za Bliski istok rekao Kongresu da su američke snage uništile 161 iransko mornaričko plovilo i onesposobile 82% njihovih sistema protivzračne odbrane. Uprkos tome, Iran i dalje zadržava dronove i rakete i uspješno napada brodove i američke vojne instalacije širom regije. Smatra se da su SAD uništile samo trećinu ogromnog iranskog arsenala raketa. Rat je produbio ekonomsku krizu u Iranu (inflacija hrane je u julu dostigla 128%), ali je i potisnuo političke podjele u drugi plan, uzrokujući oštrije slamanje neistomišljenika.
4. Bliski istok je destabilizovan, izlažući opasnosti američke saveznike
Američko-izraelski rat je trebao ukloniti Iran kao prijetnju, ali analitičari kažu da je umjesto toga ohrabrio Teheran i učinio regiju manje sigurnom. Iranski napadi na američke saveznike u zalivskim državama i brodove u Crvenom moru poremetili su lance snabdijevanja i povećali troškove osiguranja i transporta.
5. Moglo bi proći više vremena prije nego što Iran proizvede nuklearno oružje
Američki i izraelski napadi teško su oštetili tri poznata iranska postrojenja za obogaćivanje, dok su izraelski udari ubili vodeće nuklearne naučnike. Američke obavještajne procjene stavljaju iransko “vrijeme proboja” (vrijeme potrebno za proizvodnju dovoljno materijala za bombu) na period do jedne godine. Pravo stanje programa je ipak neizvjesno jer Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) nije uspjela potvrditi lokaciju otprilike 440 kg uranijuma obogaćenog na 60%.
6. Smanjena je borbena gotovost američke vojske
Od početka rata poginulo je 18, a povrijeđeno više od 750 američkih vojnika. Izgubljena su 42 američka vojna aviona. Municija je velika briga; SAD su do jula iskoristile oko 65% svojih presretača Patriot i smanjile zalihe THAAD presretača za najmanje 38%. Washington je morao premjestiti borbene avione i brodove iz Evrope i Pacifika, produžavajući raspoređivanja i dodatno iscrpljujući američke vojne resurse, piše Reuters.
