Kada su u pitanju osjetljiva pitanja, izraelski premijer Benjamin Netanyahu najradije odgađa odluke. Ako već mora zauzeti stav, voli u njega ubaciti dozu dvosmislenosti, ostaviti sebi nešto manevarskog prostora za slučaj da se situacija kasnije zakomplicira, piše u analizi za CNN Andrew Carey.
Ali ne i ovaj put, kada je riječ o planu američkog predsjednika Donalda Trumpa za nastavak provedbe sporazuma o prekidu vatre u Gazi.
„Želim biti precizan: Izrael ne prihvata dokument od 15 tačaka“, rekao je Netanyahu u uvodnom obraćanju na nedjeljnoj sjednici izraelske vlade.
Zapravo, ponovio je to dva puta.
„Čuo sam ljude kako govore: ‘Nisi to rekao.’ Zato ću sada ponoviti: Izrael ne prihvata dokument od 15 tačaka.“
Potencijalno je to rizičan potez jer bi mogao izazvati Trumpov bijes.
Trumpu očajnički treba politička pobjeda
Američki predsjednik, kojem je pobjeda potrebnija nego ikada dok njegova avantura s Iranom sve više izgleda kao politički poraz, ponovo se prije deset dana snažno uključio u pitanje Gaze, objavivši da je njegov Odbor za mir postigao „historijski sporazum“ s Hamasom o njegovom potpunom razoružanju.
Glavni izaslanik Odbora Nickolay Mladenov potom je na društvenoj mreži X pažljivo objasnio da bi razoružavanje trebalo biti provedeno „istovremeno“ s povlačenjem izraelskih snaga.
To bi podrazumijevalo postepeni proces u kojem bi se Izraelske odbrambene snage (IDF) u fazama povlačile sa svojih položaja unutar Gaze dok Hamas predaje oružje.
Međutim, čini se da je sada nestala gotovo svaka nada da bi Netanyahu mogao biti uvjeren da učestvuje u takvom procesu.
„IDF se neće povući sve dok Hamas ne bude razoružan. A kada kažem razoružavanje Hamasa, mislim na teško naoružanje, lako naoružanje – svo naoružanje. Govorimo o stvarnom razoružavanju, a ne fiktivnom“, rekao je izraelski premijer u nedjelju.
Do nedjelje poslijepodne Trump se još nije direktno oglasio o Netanyahuovim izjavama, osim što je na Truth Socialu prenio izjavu bivše američke državne sekretarke Hillary Clinton koja je podržala njegov plan za Gazu.
Mladenov se u nedjelju navečer pojavio na izraelskom Channelu 12, gdje je sugerirao da bi određena vrsta faznog procesa ipak mogla ostati na snazi, ali je istovremeno dao do znanja da bi Hamas morao napraviti prvi korak.
„Od nikoga se ne traži da bilo šta uradi, a najmanje od Izraela, prije nego što na terenu budemo imali konkretne i provjerene korake. Ako dođe do provjerenog uklanjanja oružja, ako ono bude oduzeto frakcijama, uskladišteno i na kraju učinjeno neupotrebljivim, Izrael će se potom povući iz Gaze“, rekao je Mladenov.
Netanyahu se obraća biračima
Naravno, skeptika u cijeloj ovoj priči ima mnogo, posebno kada je riječ o dvije glavne strane u sukobu.
I Izrael i Hamas imaju zajednički interes da osiguraju da, u slučaju propasti procesa, druga strana bude označena kao krivac.
Zato je reakcija Hamasa na Netanyahuove izjave bila prilično odmjerena.
Hamas je saopćio da ostaje privržen planu te da očekuje od Odbora za mir da „izvrši pritisak“ na Netanyahua kako bi ga poštovao.
Istina je, međutim, da mnogi sumnjaju da Hamas zaista namjerava predati sve svoje oružje.
Oružje predstavlja najočitiju manifestaciju vodeće pozicije Hamasa unutar palestinskog otpora, ali i garanciju njegovog opstanka u slučaju unutrašnje nestabilnosti u Gazi. Tokom gotovo 20 godina vlasti u enklavi Hamas je stekao mnogo neprijatelja.
Ali bez obzira na sumnje u stvarne namjere Hamasa, Mladenovljevo uvjerenje da je razoružavanje moguće provjeriti ili Netanyahuovu spremnost da naredi povlačenje izraelskih snaga, ostaje pitanje: zašto tako javno provocirati Trumpa?
Zar Netanyahu, kojeg njegovi brojni sljedbenici smatraju vrhunskim političkim strategom, nije mogao svoj stav saopćiti nešto suptilnije?
Odgovor, možda i očekivano, leži u izraelskim parlamentarnim izborima.
Do njih je ostalo manje od 12 sedmica, a ankete pokazuju da je Netanyahu i dalje u ozbiljnim problemima.
Došlo je vrijeme da se, bez ikakve dvosmislenosti, obrati biračima.
Netanyahu već pokušava sastaviti sljedeću koaliciju
Svaki izraelski premijer mora sastaviti vladajuću koaliciju od nekoliko stranaka.
Netanyahu, kako su mnogi primijetili, voli svoju sljedeću koaliciju početi graditi prije izbora, a ne nakon njih.
Kada glasovi budu prebrojani, trebat će mu saveznici s krajnje desnice ukoliko želi imati bilo kakvu šansu da ostane na vlasti.
Zbog toga su ga pogodile njihove vrlo javne kritike Trumpovog plana, kao i zahtjevi da se poništi ranija odluka izraelske vlade kojom je odobreno raspoređivanje Međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi, koje bi trebale nadzirati sigurnost u okviru manjeg pilot-projekta na toj teritoriji.
Netanyahu je, prema izvještaju izraelskog vojnog radija u nedjelju, tiho odobrio i početak radova na obnovi unutar pilot-područja, što je njegovim desničarskim saveznicima izgledalo kao još jedan znak slabosti.
Nije riječ samo o krajnjoj desnici
Ipak, bilo bi pogrešno Netanyahuov stav posmatrati isključivo kao pokušaj udovoljavanja krajnjoj desnici.
Velika većina izraelskih birača, iako i dalje ima pozitivno mišljenje o Trumpu, smatra da američki predsjednik duboko griješi ako vjeruje da Izraelu na bilo koji način treba ograničiti slobodu djelovanja u Gazi.
Malo je vjerovatno da će bilo koji od glavnih Netanyahuovih protivkandidata prihvatiti Mladenovljev pokušaj da Izraelce uvjeri kako je provedba plana u njihovom vlastitom interesu.
Mladenov je tokom televizijskog intervjua u nedjelju tvrdio da samo potpuna provedba plana Odbora za mir može garantirati da se više nikada neće ponoviti masovni napad poput onog iz 2023. godine na izraelske zajednice uz Gazu.
„Ako završimo u raspravama o ovome ili onome i u taktikama odugovlačenja, mogu vas uvjeriti da je jedina alternativa novi proces naoružavanja Hamasa i povećavanje rizika od još jednog 7. oktobra“, upozorio je visoki izaslanik.
Bilo bi, međutim, veliko iznenađenje kada bi Gadi Eisenkot, Naftali Bennett ili mnogi drugi potencijalni budući izraelski premijeri vjerovali da se na takvoj političkoj platformi može osvojiti značajan broj glasova.
Gaza ponovo nema pravo glasa o vlastitoj sudbini
Jedan zvaničnik američkog Odbora za mir u međuvremenu je pokušao naglasiti da Izrael posljednjih dana pokazuje vojnu suzdržanost u Gazi, kao i da je došlo do promjene politike odabira ciljeva.
„Vidimo saradnju iza kulisa“, rekao je zvaničnik.
Slaba je to utjeha za dva miliona stanovnika Gaze, koji su i dalje potpuno isključeni iz razgovora i gotovo bez ikakve mogućnosti da utiču na vlastitu sudbinu.
