Gruzija se nije pridružila grupi evropskih država koje su uskladile svoju vanjsku politiku s najnovijim odlukama Evropske unije o restriktivnim mjerama prema Iranu. Iz vladajućeg Gruzijskog sna poručuju da će Tbilisi takve odluke donositi isključivo na osnovu vlastitih nacionalnih interesa.
Vijeće Evropske unije je 24. jula 2026. godine donijelo nekoliko odluka koje se odnose na postojeći režim sankcija Iranu.
Jednom od njih uklonjene su tri osobe s određene sankcijske liste i ažurirani podaci o jednom pravnom subjektu, dok su mjere prema ostalim navedenim osobama i organizacijama zadržane.
Drugom odlukom na listu osoba i subjekata pod restriktivnim mjerama zbog stanja u Iranu dodano je još šest osoba.
Evropska unija je 14. augusta objavila koje su se partnerske države uskladile s tim odlukama.
Među njima su Bosna i Hercegovina, Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Ukrajina, Island, Lihtenštajn i Norveška.
Gruzija se na toj listi ne nalazi.
Tbilisi se pozvao na nacionalni interes
Na pitanje zbog čega se Gruzija nije pridružila evropskim mjerama odgovorio je Tengiz Sharmanashvili, zastupnik vladajuće stranke Gruzijski san.
“Hoće li Gruzija poduzeti neki korak u međunarodnoj politici određuje samo jedan kriterij – je li to u interesu Gruzije u tom trenutku”, poručio je Sharmanashvili 17. augusta.
Dodao je da Tbilisi neće podržavati međunarodne odluke za koje smatra da su suprotne njegovim interesima.
“Ako je odluka u sukobu s interesima Gruzije, onda nam jednostavno nije važno čijim interesima ona služi”, rekao je.
Sharmanashvili se pritom pozvao na Tursku i Srbiju, navodeći da se ni te dvije zemlje kandidatkinje za članstvo u EU nisu pridružile aktuelnim mjerama prema Iranu.
Njegova izjava potvrđuje da odluka Gruzije nije bila previd ili tehničko kašnjenje, nego svjestan politički potez vladajuće strukture.
Ipak, nije precizno predstavljati Gruziju kao zemlju koja se nalazi u uobičajenom procesu približavanja Evropskoj uniji i sada jednostavno odbija jedan od zahtjeva Bruxellesa.
Odnosi Tbilisija i Evropske unije već su duže vrijeme ozbiljno poremećeni.
Put prema EU već je blokiran
Gruzija je dobila status kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji u decembru 2023. godine.
Međutim, Evropsko vijeće je već tokom 2024. zaključilo da potezi tadašnje gruzijske vlasti ugrožavaju evropski put zemlje i da su praktično doveli do zaustavljanja procesa pristupanja.
Vlada Gruzije potom je u novembru 2024. odlučila da pitanje otvaranja pregovora o članstvu neće stavljati na dnevni red do 2028. godine.
Evropska komisija je u izvještaju za 2025. otišla još dalje i ocijenila da je, zbog nastavka demokratskog nazadovanja, Gruzija postala zemlja kandidatkinja “samo po imenu”.
Zbog toga aktuelno odbijanje usklađivanja sa sankcijama prema Iranu treba posmatrati u kontekstu mnogo šireg političkog udaljavanja između Tbilisija i Bruxellesa.
To također znači da ovaj potez sam po sebi teško može predstavljati novi presedan za sve zemlje kandidatkinje.
Pristupanje Evropskoj uniji podrazumijeva postepeno usklađivanje s njenom zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, ali stepen tog usklađivanja razlikuje se među kandidatima i neposredno utječe na procjenu njihovog napretka prema članstvu.
Srbija i Turska, koje je Sharmanashvili naveo kao primjere, također imaju specifične odnose s EU.
Pregovori s Turskom praktično stoje još od 2018. godine, dok Srbija i dalje vodi pregovore o članstvu, ali se njena usklađenost s vanjskom politikom EU redovno ocjenjuje u procesu pristupanja.
Zato gruzijski potez prije svega pokazuje trenutni politički kurs vlade Gruzijskog sna: formalni status kandidata je zadržan, ali se vlast ne ponaša kao da joj je ubrzano približavanje Evropskoj uniji neposredni prioritet.
Sharmanashvilijeva izjava pritom ne ostavlja mnogo prostora za drugačije tumačenje – gruzijska vlast poručuje da će odluke o sankcijama donositi prema vlastitoj procjeni nacionalnih interesa, bez obzira na očekivanja Bruxellesa.
Izvor: Logično.com / Vijeće Evropske unije / Interpressnews Georgia / Evropska komisija
