Helez žestoko odgovorio Zovko: „BiH mora ukloniti mehanizme koji omogućavaju trajne političke blokade“
Ministar odbrane BiH reagovao na prijedloge o federalizaciji države i hrvatskoj izbornoj jedinici
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez reagovao je na izjave hrvatske europarlamentarke Željane Zovko, koja je govorila o federalizaciji Bosne i Hercegovine i mogućem uvođenju hrvatske izborne jedinice po uzoru na Belgiju.
Helez je poručio da o budućem političkom i ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine trebaju odlučivati građani države kroz domaće institucije, a ne političari iz susjednih zemalja.
Tekst se nastavlja ispod promocije
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina je nezavisna i suverena demokratska država te se njeno unutrašnje uređenje ne bi trebalo određivati izvan njenih institucija.
Helez traži promjene sistema
U svojoj reakciji Helez se posebno osvrnuo na postojeće ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, navodeći da je ono nastalo u okolnostima rata i kao dio mirovnog procesa kojim je zaustavljen sukob.
Tekst se nastavlja ispod promocije
On smatra da Dejtonski sporazum ne treba posmatrati kao nepromjenjiv okvir te da je potrebno mijenjati mehanizme koji danas omogućavaju političke blokade.
Kao jedan od ključnih poteza naveo je ukidanje entitetskog glasanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Prema Helezovom stavu, poslanici u državnom parlamentu trebali bi prvenstveno odgovarati građanima koji su ih izabrali i odluke donositi na osnovu demokratske većine.
Istovremeno, smatra da bi Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH trebao imati jasno definisanu i ograničenu ulogu u zaštiti vitalnih nacionalnih interesa.
„Mehanizam zaštite ne smije postati sredstvo blokade“
Helez je ocijenio da mehanizmi koji su zamišljeni kao zaštita konstitutivnih naroda ne bi trebali biti korišteni za blokiranje zakona iz različitih oblasti.
Poručio je i da se mora osigurati jednakost svih građana Bosne i Hercegovine.
„Nijedan građanin ne smije imati manje političkih prava zato što pripada određenom narodu, niti zato što se ne izjašnjava kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda“, naveo je Helez.
Ministar je istovremeno kritikovao, kako je rekao, politiku Zagreba i Beograda prema Bosni i Hercegovini.
Prema njegovom mišljenju, dio politike iz susjednih država nastoji očuvati postojeće podjele i politički status quo, pri čemu se politički predstavnici Srba i Hrvata u BiH koriste za ostvarivanje interesa izvan države.
Helez je zbog toga poručio da Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne bi trebali biti „ničiji agenti niti produžena ruka susjednih država“, već ravnopravni građani Bosne i Hercegovine.
Odbacuje priče o centralizaciji i majorizaciji
Helez je odbacio tvrdnje da bi promjene koje zagovara predstavljale pokušaj centralizacije države ili ugrožavanja prava bilo kojeg naroda.
Istakao je da se zalaže za, kako je naveo, punu demokratiju, jednakost građana, zaštitu legitimnih kolektivnih prava i efikasnije funkcionisanje institucija.
Posebno je kritikovao političke poruke kojima se govori o opasnosti od centralizacije i majorizacije.
Kao argument naveo je složenost administrativnog sistema Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, država sa nešto više od tri miliona stanovnika ima veliki broj nivoa izvršne vlasti i institucija, što prema njegovom mišljenju pokazuje koliko je politički sistem složen.
Helez vjeruje u evropski i NATO put BiH
Na kraju reakcije Helez je poručio da Bosna i Hercegovina može relativno brzo napraviti napredak prema članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u.
Međutim, smatra da je za to potrebno izgraditi funkcionalniju i demokratskiju državu u kojoj institucije mogu donositi odluke bez stalnih blokada i političkih ucjena.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada se u političkim krugovima ponovo intenzivno raspravlja o budućem ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine, položaju konstitutivnih naroda i načinu funkcionisanja državnih institucija.
Reakcija na izjave Željane Zovko tako je otvorila još jednu političku raspravu o tome kako bi trebalo izgledati buduće uređenje Bosne i Hercegovine i gdje bi trebalo povući granicu između zaštite kolektivnih prava i mehanizama koji mogu dovesti do blokade institucija.
