Prije 12 godina, dok je slavio aneksiju Krima, ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao je poluostrvo “nepotopivim nosačem aviona”, naglašavajući njegov strateški vojni značaj za Rusiju.
Rojevi ukrajinskih dronova zadnjih sedmica gađaju Krim, u nastojanju da život građana na poluostrvu pretvore u noćnu moru pod upravom Kremlja.
Zbog svog geografskog položaja Krim ima izuzetnu stratešku vrijednost, ali je istovremeno i ranjiva meta. Kerčki most ključna je saobraćajna i logistička veza između Rusije i Krima, a od početka ruske invazije na Ukrajinu više puta je bio meta ukrajinskih napada.
Ukrajina pojačala napade
Zadnjih sedmica Ukrajina je pojačala napade, pokušavajući prekinuti vitalne linije snabdijevanja. Prošlog mjeseca gađala je mostove i ceste, pokazala je analiza satelitskih snimaka i videozapisa New York Timesa, od kojih je mnoge objavila ukrajinska vojska.
Ciljevi ukrajinskih napada su protivvazdušna odbrana i radarski sistemi širom poluostrva. Ukrajinska vojska takođe uništava energetsku infrastrukturu i skladišta goriva, uzrokujući nestanke struje i otežavajući snabdijevanje ruskih snaga.
Ukrajinski napadi značajno su uticali na kvalitet života na Krimu. Nestašice goriva, nestanci struje, vazdušne uzbune, pad turističkog prometa te zatvaranje saobraćajnica obilježili su proljeće i početak ljeta na Krimu.
Žestok udar na Kijev
Zbog učestalih ukrajinskih napada dio ruskih snaga duž južnog ratišta angažovan je na odbrani Krima, ustvrdio je ukrajinski vojni analitičar Kostjantin Mašovec.
Moskva je godinama utvrđivala Krim: utrostručila je broj svojih vojnika te rasporedila napredne sisteme protivvazdušne odbrane i raketne sisteme. Vazdušne baze napunila je borbenim avionima i bombarderima, Crnomorskoj floti pridružili su se novi brodovi, a izgradnjom Kerčkog mosta, vrijednog 3,7 milijardi dolara, Rusija je dobila direktnu saobraćajnu vezu s Krimom.
Na geografski položaj, međutim, nisu mogli uticati. Krim je istureno poluostrvo u Crnom moru, što ga čini ranjivim na ukrajinske pomorske dronove. U prvim godinama rata Ukrajina je napadala rusko pomorsko sjedište u Sevastopolju, prisilivši Rusiju da znatan dio ratnih brodova premjesti iz krimskih luka.
Cilj Ukrajine
Napori Kijeva da oslabi ruski položaj na Krimu bili su, međutim, ograničeni zbog oružja kojim je Ukrajina tada raspolagala. Sada ukrajinski zvaničnici tvrde da njihov arsenal može nanijeti dovoljno veliku štetu da prisili Moskvu na povratak za pregovarački sto.
„Ukrajinci imaju mogućnost dosegnuti svaku lokaciju na kojoj se nalaze protivvazdušna odbrana, logistički centar, aerodrom ili sjedište“, poručio je general-pukovnik Ben Hodges, penzionisani komandant američke vojske u Evropi.
Samo u junu Ukrajina je tvrdila da je pogodila 31 sistem protivvazdušne odbrane i radar. Najveći uspjeh napada, prema navodima ukrajinske vojske, bilo je uništenje radarskog sistema Neva-B vrijednog 100 miliona dolara, koji može pratiti ciljeve udaljene do 600 kilometara.
Napadi na lance snabdijevanja
Videozapis koji je objavila ukrajinska vojska prikazuje napad dronom koji se dogodio 25. juna. New York Times nije mogao iz nezavisnog izvora potvrditi da li je sistem oštećen, ali vojni analitičari ocjenjuju da se čini kako nije u funkciji.
Napadi su razotkrili ranjivosti ruske odbrane, koja je izvorno dizajnirana za odbranu od tradicionalnih raketa i aviona, a ne od masovnih napada dronovima.
Nakon što su ukrajinske snage uspjele oslabiti rusku protivvazdušnu odbranu, odlučile su se usmjeriti na prekid linija snabdijevanja. Zbog napada na brodove i prekida trajektnih veza, Rusija se sada oslanja isključivo na uske kopnene koridore i mostove. Ukrajinske snage nastoje ih presjeći.
Dinamika mačke i miša
Napadi na mostove stvorili su dinamiku mačke i miša, gdje Rusija žuri da popravi štetu, a Ukrajina ponovo gađa.
Ukrajina je 7. juna oštetila jedan takav most. Radi se o mostu Čonhar koji povezuje Krim s južnom ukrajinskom regijom Herson. Rusija je brzo postavila privremeni pontonski most, ali Ukrajinci su brzo reagovali: nekoliko dana kasnije su uništili privremeni most.
Rusi nisu odustali. U zadnje dvije sedmice su izgradili nasip, koji bi dronovima moglo biti teže ukloniti. Na satelitskim fotografijama kompanije Maxar mogu se vidjeti građevinska vozila na nasipu.
Videozapisi drona iz prvog lica
Osim mostova i željeznice, ukrajinski dronovi posljednjih su sedmica gađali teretne kamione, cisterne za gorivo i željezničke vagone. Snimke koje su objavili civili i ukrajinske snage prikazuju izgorjele ostatke velikih kamiona za prevoz goriva te vagone koji su iskočili iz šina, što dodatno ilustruje poremećaje u lancima snabdijevanja.
Ukrajinske vojne jedinice objavile su u junu brojne videozapise u kojima se hvale napadima širom Krima. Videozapisi drona iz prvog lica postali su važan alat ukrajinske ratne propagande za ilustraciju uspjeha na bojnom polju protiv Rusije.
Analitičarka Instituta za proučavanje rata Katerina Stepanenko rekla je da ruske snage posljednjih sedmica pokušavaju suzbiti ukrajinske napade dronovima patroliranjem ključnih ruta uz pomoć dronova i presretača.
Odgovor Rusije
Prema njenom mišljenju, Rusiji je potrebna mobilnija protivvazdušna odbrana ako želi ublažiti efekat ukrajinskih napada. Ukrajinski komandanti očekuju da će se ruske trupe prilagoditi, ali navode da će i one zauzvrat promijeniti svoju taktiku.
„Prilagođavanje može trajati danima, sedmicama ili mjesecima, ali mi stalno pronalazimo nove načine da gađamo njihove ciljeve“, ocijenio je Artem Bielienkov, načelnik štaba ukrajinske 412. brigade bespilotnih sistema.
Napadi na energetsku mrežu i postrojenja uzrokovali su česte nestanke struje na Krimu, što je navelo lokalne vlasti da proglase vanredno stanje. Benzinske pumpe su ostale bez goriva, a hiljade ljudi pobjeglo je s poluostrva u zadnjih nekoliko sedmica zbog učestalih ukrajinskih napada.
Udari na naftni terminal
Tokom juna, britanski Times je potvrdio ukrajinske napade na skladišta nafte i plina, kompresorske stanice i elektrane. Jedan od ciljeva ukrajinskih napada bio je naftni terminal u luci u gradu Kerču, dim se mogao vidjeti s udaljenosti od nekoliko kilometara.
Istog dana, Ukrajina je pogodila skladište nafte u luci Kavkaz s druge strane Kerčkog tjesnaca, otežavajući tako transport nafte između Krima i Rusije.
Još jedna ukrajinska snimka dronom od 19. juna prikazuje napad na skladište plina u blizini Dozornea.
Ukrajina mora jačati blokadu
Iako su napadi ruske snage prisilili na odbrambeni stav, vojni analitičar Mašovec upozorio je da bi moglo proći nekoliko sedmica ili mjeseci prije nego što se ruske borbene sposobnosti smanje do nivoa koji bi ih mogao prisiliti na povlačenje s položaja na jugu Ukrajine.
„Ako Ukrajina želi ostvariti konačni cilj, mora pojačati blokadu, ovakva situacija mora potrajati dovoljno dugo”, rekao je.
Ukrajinski energetski analitičar Genadij Rjabcev upozorio je da Rusi, u nastojanju da saniraju štetu na ključnim objektima poput termoelektrana Tavrija i Balaklava, glavnih trafostanica i terminala za gorivo, nailaze na složene tehničke i logističke probleme. Ocijenio je da su ukrajinski napadi imali kumulativni efekat, dodajući da bi Krim mogao postati „golema logistička mišolovka”.
