Sve intenzivniji iranski napadi uvlače Jordan u prvi plan sukoba na Bliskom istoku. Zašto je ova zemlja sada na meti Teherana i kakvu ulogu tu igraju SAD i Izrael, analizira DW.
U dijelovima Jordana ponovo su se prošle sedmice oglasile sirene za zračnu opasnost zbog iranskih raketa usmjerenih prema toj zemlji. Jordanska vojska objavila je da je njen sistem protuzračne odbrane presreo i oborio tri rakete lansirane iz Irana koje su ušle u jordanski zračni prostor. U napadu nije bilo povrijeđenih.
Napad se dogodio nedugo nakon niza incidenata koji su povećali pritisak na jednog od ključnih arapskih saveznika SAD-a. Prošle sedmice u iranskom raketnom napadu na američku bazu u Jordanu poginula su dva američka vojnika, a ranjeno je tridesetak pripadnika američke vojske.
Jordan kao meta Irana
Jordan je jedna od osam arapskih država sa stalnim američkim vojnim objektima. Neke od tih zemalja, posebno one u Perzijskom zaljevu, našle su se na meti iranskih napada nakon što su SAD i Izrael krajem februara pokrenuli zajedničke udare na Iran. Teheran je ubrzo nakon toga ispalio rakete i prema Jordanu, nakon čega je uslijedilo zatišje. U međuvremenu je Jordan pomagao u presretanju iranskih projektila namijenjenih Izraelu i objašnjavao da na taj način štiti vlastiti zračni prostor.
“Iran zadržava pravo da uzvrati svakoj državi u regiji koja na svojoj teritoriji ima američke vojne baze ili kapacitete, a Jordan je jedna od njih”, rekao je za DW Erwin van Veen, viši istraživač na Institutu Clingendael u Hagu. “Ipak, mogućnosti jordanskog kralja Abdullaha II. vrlo su ograničene jer Jordan uveliko zavisi o SAD-u, i vojno i ekonomski.”
Nakon prvih napada, Jordan je pozvao iranskog ambasadora u Amanu na razgovor. Ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je hitan prekid napada, koje je ocijenilo “neopravdanim i direktnim”.
Ekonomska i vojna ovisnost o SAD-u
Sjedinjene Američke Države najveći su pojedinačni strani partner Jordana. Prema sedmogodišnjem Memorandumu o razumijevanju potpisanom 2022. godine, Washington se obavezao na godišnju ekonomsku i vojnu pomoć od 1,45 milijardi dolara. Američki Kongres je za 2025. godinu taj iznos povećao na 1,65 milijardi dolara, što je tri puta više nego 2010. godine.
Osim toga, Sporazum o odbrambenoj saradnji iz januara 2021. omogućuje američkim snagama formalni pristup jordanskim vojnim objektima. Prema nedavnim izvještajima, u Jordanu je trenutno raspoređeno oko 4.000 američkih vojnika, što je značajno više nego prethodnih godina.
Uprkos tome, jordanski ministar vanjskih poslova Ayman Safadi u martu je izjavio da u zemlji nema stranih vojnih baza. Kelly Petillo, voditeljica programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri Evropskom vijeću za vanjske odnose, smatra da je jedan od razloga za umanjivanje američke vojne prisutnosti snažno protivljenje dijela javnosti SAD-u.
“Iako se Jordan trudi ostati neutralan u ovom ratu, postojeći savezi, poput onog sa SAD-om, ne utječu samo na ionako krhku sigurnost zemlje, nego izazivaju i nezadovoljstvo građana”, rekla je Petillo za DW. Ona pretpostavlja da Jordan, slično kao i saveznici iz Perzijskog zaljeva, počinje preispitivati doprinosi li savez sa SAD-om stabilnosti zemlje ili je zapravo izvor dodatne nestabilnosti.
Istraživanje organizacije Arab Barometer iz 2026. godine pokazalo je da samo 12% Jordanaca ima pozitivan stav o vanjskoj politici američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Odnosi s Izraelom
Petillo upozorava na još jedan rizik za Aman: iranski napadi mogli bi stvoriti dojam da je Jordan na istoj strani kao Izrael. “Takav dojam mogao bi dodatno povećati nezadovoljstvo javnosti i potaknuti nove proteste, kakve smo već vidjeli tokom rata u Gazi, kada su demonstranti tražili raskid mirovnog sporazuma između Jordana i Izraela iz 1994. godine”, kaže ona.
Odnosi Izraela i Jordana posljednjih su godina sve napetiji. U novembru 2023. obje su zemlje povukle svoje ambasadore nakon što je Jordan osudio izraelske vojne akcije u prvim danima rata u Gazi. Taj rat počeo je nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine. Hamas se u SAD-u, Evropskoj uniji i nekim drugim državama smatra terorističkom organizacijom.
Jordan je među najglasnijim zagovornicima rješenja po modelu dvije države, koje podrazumijeva stvaranje nezavisne palestinske države uz Izrael. Palestinsko pitanje za Jordan je od posebne važnosti jer više od polovine njegovog stanovništva, uključujući i kraljicu Raniju, ima palestinsko porijeklo. Prema podacima UNRWA-e, Agencije UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama, u Jordanu živi oko 2,4 miliona palestinskih izbjeglica.
Ipak, Jordan odlučno odbija mogućnost novog priliva Palestinaca na svoju teritoriju, dijelom zbog visokih troškova zbrinjavanja i neizvjesnosti oko njihovog povratka. “Jordan se već suočava sa značajnim smanjenjem sredstava USAID-a, kao i sa povlačenjem američke podrške UNRWA-i”, kaže Petillo.
Unutrašnje nezadovoljstvo
Sve se to događa u trenutku dok se zemlja bori s visokim javnim dugom i nezaposlenošću. Nezadovoljstvo građana dodatno potiče širenje izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, za koja Ujedinjene nacije i organizacije za ljudska prava kažu da se ubrzano grade od 2023. godine. Istovremeno je poraslo i nasilje izraelskih doseljenika nad Palestincima.
Prema podacima organizacije Save the Children, u prvih šest mjeseci 2026. godine više od hiljadu palestinske djece raseljeno je zbog porasta nasilja doseljenika na Zapadnoj obali. To je polovina ukupnog broja djece koja su morala napustiti svoje domove zbog nasilja doseljenika u prethodne tri godine.
“Sadašnja izraelska vlada navela je još u svom koalicionom sporazumu iz 2022. da je njen krajnji cilj zapravo pripajanje Zapadne obale”, kaže Erwin van Veen. On smatra da je Jordan u izuzetno teškoj poziciji. “Ima vrlo malo prostora za manevrisanje – kako prema Izraelu, tako i prema Washingtonu, ali i Iranu”, zaključuje van Veen.
Zapadna obala, teritorija površine oko 5.655 kvadratnih kilometara između Izraela i Jordana, pod izraelskom je kontrolom od Šestodnevnog rata 1967. godine. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija smatra da “izraelska naselja na palestinskim teritorijama okupiranim od 1967., uključujući Istočni Jerusalem, nemaju pravno uporište”.
