SA IRANOM NEMA ŠALE: Nakon što je prekršen dogovor, uslijedio je brutalan odgovor Irana

0
1973

Globalno tržište nafte i energenata suočava se sa novim, dramatičnim potresom. Iran je donio odluku o zatvaranju Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih pomorskih tačaka na svijetu, optužujući Sjedinjene Američke Države i Izrael za kršenje privremenog mirovnog sporazuma.

Ova odluka je odmah izazvala paralizu u Perzijskom zaljevu, a podaci pokazuju da je tranzit brodova kroz ovaj tjesnac doživio potpuni slom u roku od samo 24 sata.

Posljedice iranske blokade postale su vidljive odmah u nedjelju. Prema podacima ugledne kompanije za analitiku pomorskog saobraćaja Kpler, kroz Hormuški tjesnac u nedjelju je prošlo svega pet brodova.

Koliko je situacija alarmantna najbolje pokazuje poređenje sa subotom, kada je kroz isti tjesnac proputovalo 26 plovila. Transport nafte, ukapljenog plina i komercijalne robe praktično je zaustavljen jer brodarske kompanije izbjegavaju rizik i naređuju posadama da usidre tankere dok se situacija ne razjasni.

PROČITAJTE JOŠ

Optužbe za kršenje mira i pritisak na pregovorima

Zvanični Teheran i Iranska revolucionarna garda opravdavaju ovaj radikalan potez tvrdnjama da su SAD i Izrael prekršili odredbe nedavno postignutog privremenog mirovnog sporazuma. Iran kao glavni razlog navodi nastavak vojnih udara u Libanu, što smatraju direktnim kršenjem dogovora o smirivanju tenzija.

Vojni i politički analitičari ističu da se iza ove blokade krije jasan diplomatski pritisak [ISW]. Iran koristi kontrolu nad tjesnacom kao najjači adut tokom tekućih pregovora u Švicarskoj, pokušavajući prisiliti Washington da obuzda izraelske vojne operacije.

PROČITAJTE JOŠ

S druge strane, Centralna komanda vojske SAD-a (CENTCOM) oštro je demantirala navode o zatvaranju, ističući da je prolaz otvoren i da će američka mornarica osigurati slobodu plovidbe u međunarodnim vodama.

Uprkos uvjeravanjima iz Washingtona, strah od vojnih sukoba u samom tjesnacu već je pokrenuo paniku na berzama. Kroz Hormuški tjesnac dnevno prolazi gotovo petina ukupne svjetske nafte, zbog čega bi dugotrajnija blokada mogla gurnuti globalnu ekonomiju u novu energetsku krizu i izazvati skok cijena goriva širom svijeta.