Odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske, političke poruke koje dolaze iz dijela hrvatske desnice, kao i položaj nacionalnih manjina, bili su među glavnim temama emisije „Plenum“ emitovane na Federalnoj televiziji. Gost emisije bio je Armin Hodžić, zastupnik nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, koji je govorio o aktuelnim političkim izazovima, odnosima dvije države i inicijativama koje posljednjih dana izazivaju pažnju javnosti.
Na početku razgovora Hodžić se osvrnuo na nedavno potpisani Sporazum o graničnim prelazima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ocijenio ga je pozitivnim korakom koji može doprinijeti boljoj saradnji i olakšati svakodnevni život građanima s obje strane granice. Ipak, naglasio je da takav sporazum sam po sebi neće riješiti sve probleme s kojima se putnici i privreda suočavaju, posebno kada je riječ o višesatnim čekanjima i saobraćajnim gužvama koje imaju negativan uticaj na ekonomiju, trgovinu i turizam.
Govoreći o ukupnim odnosima između dvije susjedne zemlje, Hodžić smatra da su oni u stvarnosti stabilniji nego što se često predstavlja u javnosti. Kao razloge navodi dugu zajedničku granicu, snažne porodične i ekonomske veze, historijsku povezanost te zajedničke interese u evropskim integracijama. Prema njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina i Hrvatska upućene su jedna na drugu i imaju interes da grade partnerske odnose.
Tokom emisije dotaknuto je i pitanje političkog predstavljanja konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, kao i rasprave koje se godinama vode o izboru članova Predsjedništva BiH. Hodžić je istakao da se politička atmosfera u zemlji u velikoj mjeri oblikuje kroz različite strahove koje osjećaju sva tri konstitutivna naroda.
Kako je pojasnio, među Bošnjacima postoji zabrinutost zbog mogućih pokušaja slabljenja države i separatističkih inicijativa. Hrvati, s druge strane, strahuju od političke preglasavanosti zbog svoje brojčane manjine, dok kod Srba postoji bojazan od eventualnih promjena statusa Republike Srpske, koji je definisan Dejtonskim mirovnim sporazumom. Takva situacija, smatra Hodžić, dodatno otežava postizanje kompromisa i smanjuje prostor za dogovor koji bi zadovoljio sve strane.
Posebnu pažnju izazvala je njegova reakcija na nedavnu konferenciju održanu u Zagrebu, tokom koje su pojedini učesnici govorili o Bosni i Hercegovini kao „neuspjeloj državi“ te ponovo otvorili pitanje mogućeg formiranja trećeg entiteta. Hodžić je rekao da je reagovao još prije održavanja tog događaja kako bi jasno poručio da takvi stavovi ne predstavljaju službenu politiku Republike Hrvatske niti odražavaju mišljenje većine hrvatskih građana.
Prema njegovim riječima, inicijative koje dolaze iz pojedinih desnih političkih krugova prije svega imaju za cilj privlačenje pažnje javnosti i popravljanje političke pozicije pred izbore. Posebno je istakao da stranke koje zagovaraju takve prijedloge trenutno ne uživaju značajnu podršku birača, zbog čega posežu za temama koje izazivaju snažne reakcije u javnosti.
Hodžić je naglasio da retorika o trećem entitetu nema podršku zvaničnih institucija Hrvatske te dodao kako predstavnici stranaka koje promovišu takve ideje do sada nisu pokretali pitanje Bosne i Hercegovine na zvaničnim sjednicama i sastancima u Hrvatskom saboru.
Na kraju razgovora izrazio je uvjerenje da postoji realna mogućnost za dodatno unapređenje odnosa između Sarajeva i Zagreba. Posebno je istakao ulogu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, za kojeg smatra da ima političku snagu i kapacitet da doprinese jačanju saradnje između dvije države. Prema Hodžiću, sadašnji politički trenutak mogao bi biti iskorišten za izgradnju stabilnijih odnosa, većeg međusobnog povjerenja i konkretnijih projekata od koristi za građane obje zemlje.
