Nove političke poruke Milorada Dodika izazvale su burne reakcije, a među onima koji su mu javno odgovorili našao se i Dragan Bursać.
U autorskom komentaru osvrnuo se na retoriku o povezivanju entiteta RS sa Srbijom, poručivši da takve ideje mogu ostati samo na nivou političkih želja, ali ne i stvarnosti. U središtu njegove poruke nalazi se stav da Bosna i Hercegovina ostaje međunarodno priznata država sa svojim granicama, institucijama i pravnim poretkom.
Bursaćev odgovor uslijedio je nakon Dodikove izjave sa stranačkog skupa u Laktašima, gdje je poručeno da će njihova borba biti završena kada dođe do udruživanja sa Srbijom. Upravo ta rečenica otvorila je novi talas polemika, jer je shvaćena kao još jedno oživljavanje priče o secesiji i potkopavanju državnog suvereniteta Bosne i Hercegovine.
U svom tekstu Bursać posebno naglašava da ideje o razgradnji države nemaju uporište ni u Ustavu, ni u Dejtonskom sporazumu, niti u međunarodnom pravu. Prema njegovom viđenju, entitet Republika Srpska ne postoji izvan Bosne i Hercegovine, nego isključivo kao njen sastavni dio. Zato smatra da svaka politička kampanja koja pokušava stvoriti dojam da je moguće “ponijeti dio države” preko granice predstavlja obmanu javnosti i svjesno podgrijavanje napetosti.
Jedna od upečatljivijih poruka iz teksta glasi: “Retoriku možeš preseliti u Beograd ili Moskvu — ali Bosna i Hercegovina ostaje gdje jeste, sa svakim svojim pedljem.” Tom rečenicom autor jasno poručuje da politička propaganda može mijenjati ton i adresu, ali ne može promijeniti pravne činjenice ni teritorijalni okvir države.
U nastavku se osvrće i na širi politički kontekst, navodeći da se ovakve poruke ne mogu posmatrati izolovano. Prema njegovom tumačenju, riječ je o dugotrajnom projektu koji se godinama održava kroz političke izjave, simbolične poruke i stalno testiranje granica mogućeg. U toj slici posebno mjesto daje odnosu vlasti u Srbiji prema Dodiku, kao i ulozi Srpske pravoslavne crkve, za koju tvrdi da odavno ne djeluje samo kao vjerska institucija, već i kao dio šire nacionalne i političke matrice.
Bursać se dotakao i pitanja pravosuđa, upozorivši da preuzimanje državnih nadležnosti od strane entiteta ne bi bilo samo administrativno pitanje, nego pokušaj slabljenja države iznutra. Po njegovom mišljenju, takvi potezi često dolaze upakovani u priče o investicijama, ekonomiji i razvoju, dok se istovremeno u pozadini vodi politička borba za izmještanje stvarne moći sa državnog na entitetski nivo.
Suština njegovog odgovora jeste da Bosna i Hercegovina nije prostor za crtanje novih granica prema volji pojedinaca ili stranaka. On podsjeća da je zemlja preživjela i mnogo teže periode, uključujući rat, opsade i pokušaje nasilne podjele, te zaključuje da će preživjeti i aktuelne političke kampanje koje pokušavaju oživjeti stare projekte u novom obliku.
Cijeli komentar zapravo nosi poruku da političke izjave mogu proizvesti medijsku buku, ali ne mogu promijeniti temeljne činjenice. Bosna i Hercegovina ostaje pravno definisana država, a svaka priča o njenom cijepanju, ma koliko puta bila ponovljena, ostaje u domenu političke provokacije i nerealnih ambicija. To je ujedno i glavna linija Bursaćevog odgovora na posljednje Dodikove nastupe.
