Poduzetnica i većinska vlasnica kompanije GS-TMT Snježana Kopruner tokom gostovanja u jednoj televizijskoj emisiji u Zagrebu govorila je o društveno-političkoj slici Bosne i Hercegovine, ali i o načinu na koji se u susjedstvu često posmatra bosanski identitet i historijsko naslijeđe. U svom nastupu posebno je ukazala na problem negiranja ili svojatanja bosanske prošlosti.
Kopruner, koja je poslovni put gradila i u Njemačkoj, poručila je da slika o Bosni i Hercegovini koju pojedini politički narativi nameću ne odgovara onome što se može vidjeti na terenu. Prema njenom stavu, građani u različitim dijelovima zemlje itekako Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao svoju državu, bez obzira na pokušaje da se takva stvarnost predstavi drugačije.
Najviše pažnje izazvao je dio njenog izlaganja u kojem se osvrnula na historijske ličnosti iz bosanske prošlosti. Govoreći o čestim pokušajima da se bosanski vladari tumače izvan njihovog stvarnog historijskog okvira, rekla je: “U više navrata sam bila na grobu bosanske kraljice Katarine i nikada nisam vidjela da piše ‘hrvatska kraljica’. Kralj Tvrtko je bosanski kralj.” Tim riječima jasno je poručila da ne vidi nikakav smisao u negiranju onoga što je historijski već poznato.
U nastavku je otvorila i pitanje obrazovanja, upozoravajući na ozbiljne slabosti sistema. Navela je da su u njenoj kompaniji uveli testiranje kandidata za posao, te da su rezultati pokazali zabrinjavajuće nedostatke u osnovnom znanju kod mladih ljudi koji već imaju formalne diplome. Prema njenim riječima, problem nije samo u kvalitetu nastave, nego i u sve raširenijem urušavanju kriterija.
Posebno je kritikovala praksu kupovine diploma, smatrajući da takav pristup dugoročno pravi veliku štetu i mladima i društvu u cjelini. Upozorila je da roditelji često čine grešku kada više vjeruju prečicama nego stvarnom učenju i radu, dok univerziteti zbog gubitka studenata nerijetko snižavaju standarde kako bi opstali. Po njenom mišljenju, takav sistem stvara haos i ostavlja mlade bez stvarne perspektive.
Njeno gostovanje zbog toga nije ostalo samo na komentaru historije i identiteta, već se pretvorilo i u širu kritiku modela društva u kojem su proizvodnja, znanje i rad potisnuti u drugi plan. U prvi plan, kako se može zaključiti iz njenog izlaganja, dolaze političke priče, simboličke rasprave i površna tumačenja, dok se zanemaruju konkretni problemi koji direktno utiču na život ljudi. Ovaj dio predstavlja uredničku interpretaciju zasnovanu na sadržaju njenog gostovanja.
Poruke koje je poslala izazvale su pažnju upravo zato što dolaze iz poslovnog sektora, od osobe koja godinama vodi veliku kompaniju i koja je govorila iz ugla prakse, a ne samo političkog komentara. Zbog toga je njen istup u Zagrebu dobio dodatnu težinu, posebno u dijelu u kojem je podsjetila da bosanska historija ne traži novo ime niti novo tumačenje, već samo poštovanje činjenica.
Fokus ključna riječ:
Snježana Kopruner o bosanskoj historiji
Meta opis:
Snježana Kopruner u Zagrebu je govorila o bosanskoj historiji, identitetu i problemima obrazovanja, poručivši da bosanske vladare ne treba svojatati niti negirati.
