U slučaju projekta Južne interkonekcije, Bosna i Hercegovina se našla između zahtjeva Evropska unija i interesa povezanih s američkim krugovima, nakon što su predložene izmjene zakona izazvale ozbiljna upozorenja iz Brisela.
Šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca uputio je pismo predsjedavajućoj Vijeća ministara Borjana Krišto, naglašavajući da zakoni u energetskom sektoru moraju biti usklađeni s pravilima EU i Energetske zajednice. Posebno je istaknuto da je nužna regulatorna nezavisnost, transparentnost i pristup trećih strana, što su standardi koje BiH mora poštovati na putu ka evropskim integracijama.
Prema pisanju The Guardiana, problem je nastao jer se izmjenama zakona američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy direktno imenuje kao nosilac projekta, bez klasične konkurentske procedure. EU to vidi kao potencijalno kršenje pravila koja je BiH već prihvatila kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Britanski list dodatno naglašava da bi ovaj slučaj mogao prerasti u širi politički spor, jer EU pokazuje spremnost da se suprotstavi interesima administracije Donald Trumpa. Kontroverze dodatno pojačava činjenica da je kompanija relativno nova i bez iskustva u velikim energetskim projektima, dok je povezana s osobama iz Trumpovog političkog kruga.
U izvještajima se spominju i veze sa Milorad Dodikom, kroz lobističke aktivnosti pojedinaca povezanih s projektom, što cijelu priču dodatno politizira. Ipak, u samom pismu EU fokus nije na tim vezama, već na pravnim obavezama BiH i potrebi da se zakonodavni proces vodi u skladu s evropskim pravilima.
Suština problema je u tome što EU upozorava da bi ovakav pristup mogao ugroziti evropski put BiH i dovesti do gubitka finansijskih i integracijskih prilika, dok s druge strane projekat Južne interkonekcije ostaje strateški važan za energetsku sigurnost zemlje i njeno povezivanje s Hrvatskom.
