Može li jedna izjava ogoliti političke odnose koji se mjesecima pokušavaju prikriti iza protokolarnih sastanaka i diplomatskih saopćenja? Upravo to se dogodilo nakon posljednjeg istupa Elmedina Konakovića, koji je govorio o blokadama institucija, evropskom putu Bosne i Hercegovine, energetskim projektima i odnosu Milorada Dodika i Dragana Čovića.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i lider Naroda i pravde u opširnom razgovoru komentarisao je gotovo sve ključne teme domaće politike. Njegove poruke izazvale su veliku pažnju jer se direktno odnose na budućnost evropskih integracija, funkcionisanje Vijeća ministara BiH, odnose unutar vladajuće koalicije i sve izraženije geopolitičke pritiske u regionu.
Blokade bez kraja
Na samom početku razgovora Konaković se osvrnuo na novu sjednicu Vijeća ministara BiH na kojoj nije usvojen dnevni red. Kao razlog naveo je protivljenje ministara iz SNSD-a zakonima koji su važni za sprečavanje negativnih finansijskih posljedica po državu.
– Kontinuitet destruktivnog ponašanja SNSD-a, ništa iznenađujuće. Oni svaki dan svima u BiH, a posebno ljudima koji žive u RS pokazuju da im nije stalo ni do koga već samo do njih samih – rekao je Konaković.
Dodao je da su u pitanju zakoni od velikog značaja, te da političke blokade ne pogađaju samo institucije nego i obične građane, privrednike i sve one koji zavise od stabilnog ekonomskog sistema.
Prema njegovim riječima, ovakvo ponašanje postalo je obrazac djelovanja u kojem se politički interes stavlja ispred interesa javnosti.
– Oni su spremni zakočiti Plan rasta i milijarde koje trebaju više njima nego bilo kome drugom – rekao je Konaković.
Moneyval i upozorenje
Govoreći o mogućnosti da BiH bude stavljena na sivu ili crnu listu Moneyvala, Konaković je poručio da bi posljedice bile ozbiljne i dugoročne.
Takav scenario mogao bi otežati poslovanje kompanijama, poskupjeti finansijske transakcije i dodatno narušiti investicijsku klimu u zemlji. Zbog toga smatra da je neodgovorno blokirati zakone koji su tehničke i reformske prirode.
– Ako se nađemo na crnoj listi Moneyvala bit će katastrofa i to neka znaju privrednici i pojedinci i institucije svih nivoa vlasti – rekao je Konaković.
Upozorio je da građani često ne vide odmah posljedice političkih odluka, ali da se one kasnije osjete kroz skuplji život, manje investicija i sporiji razvoj.
Energetska karta
Jedna od centralnih tema razgovora bila je Južna interkonekcija, projekt plinskog povezivanja koji se već dugo smatra strateški važnim za Bosnu i Hercegovinu.
Konaković je poručio da taj projekt prevazilazi tehničko pitanje energetike i da predstavlja geopolitičko opredjeljenje zemlje.
– Ovo je velika i ozbiljna utakmica u kojoj ćemo izbaciti Rusiju iz regionalne utakmice u energetici – rekao je Konaković.
Naglasio je da je diverzifikacija izvora energije ključna za sigurnost snabdijevanja, stabilnost tržišta i smanjenje političkih ucjena koje mogu nastati kada je država vezana za samo jedan pravac energenata.
Dodao je da se pregovori odvijaju ubrzano i da očekuje konkretne korake u narednom periodu.
Dodik između Istoka i Zapada
Posebnu pažnju izazvao je dio razgovora o Miloradu Dodiku i njegovim međunarodnim odnosima. Konaković smatra da Dodik pokušava voditi paralelnu politiku, balansirajući između Moskve i zapadnih centara moći.
– Dodik se mora opravdati nekako Rusima za sve ovo što radi. On je i njima dužan istočnu interkonekciju, dužan im je neke elektrane, obećao Vladimiru Putinu lično i direktno – rekao je Konaković.
Istakao je da promjene administracija u velikim državama ne znače automatski promjenu odnosa prema Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o poštivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje.
Prema njegovom mišljenju, prostor za secesionističke ideje je sve manji, a međunarodni stavovi po tom pitanju jasniji nego ranije.
Čovićev izazov
Najviše reakcija izazvala je njegova tvrdnja da je Dodik otvorenim porukama o evropskom putu BiH zapravo doveo Dragana Čovića u težak politički položaj.
Konaković smatra da se godinama pokušava ostaviti utisak kako svi partneri deklarativno podržavaju evropske integracije, dok praksa pokazuje drugačije.
– Tu je Dodik potpuno otkrio karte i zapravo je doveo Čovića u problem. Zato što je on jasno poručio da od evropskog puta nema ništa – rekao je Konaković.
Time je, smatra on, otvoreno pokazano da među partnerima ne postoji jedinstven stav o najvažnijem strateškom cilju države.
Dodao je da će birači posebno pažljivo pratiti ovakve poruke, jer evropski put za mnoge znači nova radna mjesta, investicije, jače institucije i veće šanse za mlade ljude.
– Sada im je jasno da on uništava perspektivu njihove djece koja odlaze u tu istu EU – rekao je Konaković.
Državna imovina
Govoreći o pitanju državne imovine, Konaković je poručio da za njega nema dileme ko je titular vlasništva.
Naglasio je da država Bosna i Hercegovina ostaje nosilac prava, dok se o korištenju imovine može razgovarati kroz zakonska rješenja i dogovore nižih nivoa vlasti.
Prema njegovim riječima, to pitanje je pravno jasno, ali politički i dalje opterećeno pokušajima da se stvore nove krize.
Budžet i javni servis
U razgovoru je komentarisano i pitanje budžeta institucija BiH, kao i finansijska situacija BHRT-a.
Konaković je poručio da budžet mora biti prioritet jer od njega zavisi rad državnih institucija, plata zaposlenih i provođenje važnih programa.
Kada je riječ o BHRT-u, naglasio je da javni servis ne smije biti žrtva političkih sukoba i da njegova uloga prevazilazi etničke podjele.
– BHRT nije etnička televizija, BHRT nije televizija jednog naroda – rekao je Konaković.
Time je ukazao na potrebu da se javni servis posmatra kao institucija svih građana Bosne i Hercegovine.
Dom naroda i blokade
Govoreći o radu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Konaković je rekao da formalno postoje mogućnosti za deblokadu, ali da u praksi sistem nema efikasne mehanizme sankcionisanja onih koji opstruiraju rad.
Smatra da se postojeći pravni vakuum koristi kako bi se bez posljedica zaustavljali procesi važni za državu.
Zbog toga je spomenuo i potrebu izmjena zakona koje bi jasnije definisale odgovornost izabranih zvaničnika za nerad i opstrukcije.
NiP i politička scena
Na pitanje o stanju u Narodu i pravdi nakon odlaska pojedinih članova, Konaković tvrdi da stranka nastavlja rasti.
– Vidim rast, vidim energiju. Žao mi je što je Kemal Ademović otišao, ali to danas nema toliki utjecaj – rekao je Konaković.
Ocijenio je da se politička scena mijenja i da birači sve više traže rezultate, a manje političke parole.
Šta slijedi
Bosnu i Hercegovinu u narednom periodu čekaju važne odluke – od evropskih zakona, budžeta i reformi, do rješavanja energetskih pitanja i funkcionisanja institucija.
Istovremeno, odnosi među političkim partnerima sve su napetiji, a međusobne poruke otvorenije nego ranije. Upravo zato Konakovićeve izjave imaju dodatnu težinu, jer otvaraju pitanja koja će obilježiti naredne mjesece političkog života u zemlji.
Hoće li doći do dogovora ili novih blokada, ostaje da se vidi. Ali jedno je sigurno, politička scena BiH ulazi u period još jačih sukoba i još važnijih odluka.
