Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske kojima je kriminalizirano javno isticanje i promoviranje zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Iz njegovog kabineta tvrde da sporne odredbe predstavljaju zadiranje u ustavni poredak Bosne i Hercegovine, Dejtonski mirovni sporazum te prava i slobode garantovane Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Zakon predviđa i zatvorske kazne
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je dopune Krivičnog zakonika 9. jula 2026. godine.
Novim članom propisano je da osoba koja javno ističe, prikazuje, nosi, proizvodi, umnožava ili stavlja u promet zastave, simbole, oznake, pozdrave ili parole kojima se promovira ili veliča Armija Republike BiH može biti kažnjena zatvorom do tri godine.
Ako takvo djelo, prema zakonskoj formulaciji, dovede do nereda, nasilja, uznemiravanja javnosti ili drugih težih posljedica za zajednički život, predviđena je kazna od dvije do pet godina zatvora. Propisano je i oduzimanje spornih predmeta.
Bećirović: RS za ovo nema ustavnu nadležnost
Bećirović u zahtjevu zastupa stav da jedan entitet svojim krivičnim zakonodavstvom ne može uređivati ili zabranjivati simbole nekadašnjih državnih organa Bosne i Hercegovine.
Iz njegovog kabineta poručuju da takva pitanja mogu regulirati samo nadležni organi države BiH.
„Entitet Republika Srpska nema ustavnu nadležnost da svojim krivičnim zakonikom zadire u pitanje zastave i simbola državnih organa, uključujući i eventualno njihovu zabranu“, navedeno je u saopćenju.
To je centralni ustavnopravni argument podnosioca zahtjeva, o kojem sada treba odlučiti Ustavni sud BiH.
Tvrdi da simboli Armije RBiH nikada nisu bili zabranjeni
Drugi dio Bećirovićevog argumenta odnosi se na pravni status Armije Republike Bosne i Hercegovine i njenih obilježja.
Iz njegovog kabineta tvrde da zastave i simboli Armije RBiH nikada nisu zabranjeni ni domaćim ni međunarodnim pravom te da su svojevremeno usvojeni kroz institucije međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine.
Bećirović dalje zastupa stav da njihov pravni kontinuitet proizlazi i iz današnjeg Ustava BiH.
I to predstavlja argument koji će Ustavni sud morati razmotriti u postupku, a ne već donesenu novu sudsku odluku.
Sporno i pitanje slobode izražavanja
Bećirović se poziva i na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, posebno slobodu političkog izražavanja, pravnu sigurnost i političku toleranciju.
Time se pred Ustavnim sudom otvara i pitanje proporcionalnosti: može li javno prikazivanje historijskog vojnog simbola samo po sebi biti razlog za krivičnu sankciju ili je za takvo ograničenje potrebno dokazati dodatnu prijetnju javnom redu, nasilje ili govor mržnje.
Upravo će Ustavni sud BiH morati odmjeriti ovlaštenja entiteta i ustavno zaštićena prava.
Zakon je Armiju RBiH stavio u isti paket s ustaškom ideologijom
Dopune Krivičnog zakonika RS-a uvedene su zajedno s drugim novim krivičnim djelom koje kažnjava promoviranje i veličanje ustaštva i ideologije Nezavisne Države Hrvatske.
Vlada RS-a je prilikom predlaganja zakona navela da želi suzbiti ideologije i simbole koji, prema njenom obrazloženju, promoviraju mržnju i netrpeljivost.
Ta činjenica izazvala je posebno snažne političke reakcije jer su u istom zakonskom paketu regulirani simboli NDH i simboli Armije Republike BiH.
Međutim, konačnu ocjenu da li je takvo zakonsko rješenje u skladu s Ustavom BiH ne donose političke stranke ni entitetske institucije, nego Ustavni sud BiH.
Već postoji važna presuda protiv drugog zakona RS-a o simbolima
Bećirović je i ranije pred Ustavnim sudom osporavao zakonska rješenja Republike Srpske vezana za simbole.
Ustavni sud BiH je u martu 2025. utvrdio da dopuna Zakona o upotrebi zastave, grba i himne RS-a, kojom je bila omogućena upotreba obilježja drugih država, nije u skladu s Ustavom BiH i stavio je taj zakon van snage.
To, međutim, ne znači da je sadašnji slučaj unaprijed riješen, jer se radi o drugom zakonu, drugačijim odredbama i novom ustavnopravnom sporu.
I SDA i DF već su pokrenuli postupak
Bećirović nije jedini koji je osporio ove odredbe.
Poslanici SDA i DF-a ranije su također podnijeli Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu njihove ustavnosti i zatražili donošenje privremene mjere kojom bi njihova primjena bila zaustavljena do konačne odluke.
To znači da će se pred Sudom naći više zahtjeva usmjerenih protiv istog zakonskog rješenja.
Ustavni sud sada ima posljednju riječ
Dok odluka Ustavnog suda BiH ne bude donesena, tvrdnje da je zakon sigurno ustavan ili sigurno neustavan ostaju stavovi suprotstavljenih strana.
Bećirović tvrdi da je riječ o neustavnom zadiranju entiteta u državne nadležnosti i slobodu izražavanja, dok su vlasti RS-a zakon obrazložile potrebom zaštite društva i javnog reda.
Konačnu odluku o tome mogu li u Republici Srpskoj za javno isticanje simbola Armije RBiH ostati propisane zatvorske kazne donijet će Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
