Američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je u februaru ofanzivu protiv Irana uprkos eksplicitnim upozorenjima svog šefa obavještajne službe, potpredsjednika i viših vojnih savjetnika da bi sukob mogao izazvati globalnu energetsku krizu i dovesti do tvrdokornijeg iranskog vodstva, objavio je “Wall Street Journal”.
Prema riječima osoba upoznatih sa sastancima održanim prije rata, tadašnja direktorica Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard upozorila je Trumpa da bi ubistvo iranskog vrhovnog vođe moglo dovesti do dolaska još tvrđe vlasti u Teheranu i zatvaranja Hormuškog moreuza, ključnog pomorskog pravca kojim prolazi petina svjetske trgovine naftom i plinom.
Američki potpredsjednik JD Vance zalagao se za “oprezniji” pristup koji prvo stavlja pregovore na prvo mjesto, tvrdeći da bi diplomatski sporazum bio jeftiniji od rata s “nezgodnim posljedicama”.
Dok su visoki vojni zvaničnici, uključujući ministra odbrane Petea Hegsetha i načelnika Združenog štaba generala Dana Cainea, informisali Trumpa o opcijama “odlučujućeg” napada, drugi zvaničnici su izrazili zabrinutost zbog nestašice municije i rizika za “preopterećene snage”.
Trump je navodno odbacio te zabrinutosti, sugerirajući da vojska može “riješiti sve probleme” kada se pojave.
U izvještaju se navodi da je Trump u početku bio zadovoljan početkom rata i da je “napuhao grudi” na prikupljanju sredstava u Mar-a-Lagu kada je obaviješten o ubistvu tadašnjeg vrhovnog vođe Alija Khameneija.
Međutim, kako su cijene goriva rasle, a rat zastao, regionalni lideri iz Saudijske Arabije i Katara vršili su pritisak na Bijelu kuću za diplomatsko rješenje. Interne ankete su pokazale da je skoro 80 posto Amerikanaca podržalo sporazum o okončanju rata, što je navelo Trumpa da teži privremenom primirju iz juna, prenosi Anadolija.
Neki republikanci su upozorili Trumpa na potencijalni utjecaj produženog rata na njihove šanse na međuizborima u novembru.
Rok od 60 dana za nuklearne pregovore završio se 17. augusta bez konačnog rješenja.
Administracija se od tada vratila Operaciji Ekonomski izopćenik, kampanji ekonomskog ratovanja čiji je cilj slabljenje iranske vlade putem trajne pomorske blokade i sankcija.
