Reakcija Moskve na susret Aleksandra Vučića i Volodimira Zelenskog u Beogradu stigla je s odgodom, ali je tema bila pažljivo odabrana. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova oglasila se povodom položaja Srba na Kosovu, čime je Moskva ponovno naglasila pitanje oko kojeg se stavovi Beograda i Kremlja uglavnom podudaraju.
U isto vrijeme, Srbija ulazi u osjetljivo političko razdoblje. Vučić obilazi zemlju i najavljuje parlamentarne izbore za 18. ili 25. oktobar, dok opozicija i studentski pokret pripremaju svoje poteze.
Kosovo ponovo u središtu političke priče
Jedno od ključnih pitanja u Srbiji i dalje je Kosovo, a najnovija dešavanja oko jezera Gazivode dodatno su podigla tenzije između Beograda i Prištine.
Vučić je najavio mogućnost preusmjeravanja toka rijeke Ibar, koja puni akumulaciju Gazivode. Iz Beograda se taj potez povezuje s rušenjem kuća i drugih objekata koje srpske vlasti i dio javnosti smatraju pritiskom na Srbe na Kosovu.
Iz Bruxellesa su, prema navodima Radija Slobodna Evropa, poručili da takvi potezi ne doprinose normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.
Istovremeno, Vučić je uputio pismo glavnom sekretaru NATO-a Marku Rutteu. U njemu je zatražio da KFOR zaustavi otvaranje mosta na Ibru između dva dijela Kosovske Mitrovice, kao i ono što Beograd opisuje kao pritisak, progon i hapšenja Srba.
Posebno je istaknuto pitanje rušenja objekata u području Gazivoda.
Zaharova poslala poruku koja je važna Beogradu
Dan nakon Vučićevog pisma oglasila se Marija Zaharova. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova optužilo je kosovske institucije za pritisak na Srbe i navelo da se ruše srpske nekretnine, uključujući objekte u području akumulacije Gazivode.
Moskva je odgovornost za takvu politiku povezala s Albinom Kurtijem, dok je istovremeno kritikovala zapadne zemlje zbog, kako tvrdi, nedovoljne reakcije.
“Treba li osuđivati braću Srbe zbog pokušaja da očuvaju svoj identitet? Definitivno ne. Trebamo li im pomoći? Definitivno da.”
Poruka je stigla u trenutku kada se u Srbiji ponovo zaoštrava politička atmosfera i kada se približavaju izbori.
Šta se promijenilo između Beograda i Moskve?
Reakcija Zaharove dobija dodatnu težinu zbog odnosa Srbije i Rusije koji posljednjih godina nisu bez problema.
Beograd i dalje insistira na održavanju odnosa s Moskvom, ali istovremeno pokušava razvijati saradnju s Evropskom unijom, Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom. Posebno osjetljiva pitanja predstavljaju ruski udio u Naftnoj industriji Srbije i budućnost isporuka plina.
Prema navodima iz dostavljenog izvora, NIS je ponovo zatražio od SAD-a odobrenje za nastavak rada, dok Moskva produžava postojeći sporazum o isporuci plina na kraća razdoblja.
U takvom kontekstu, susret Vučića i Zelenskog u Beogradu mogao je biti dodatno osjetljiv za Kremlj.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski početkom augusta posjetio je Beograd, gdje je održao razgovore sa srbijanskim zvaničnicima. Moskva tada nije javno reagirala na njegov dolazak.
Vučić je nakon susreta poručio da Srbija želi zadržati odnose s Rusijom, ali i saradnju s Kinom i SAD-om.
Moskva ipak nije krenula u otvoreni sukob s Vučićem
Upravo zato je reakcija koja je uslijedila nekoliko dana kasnije zanimljiva. Umjesto direktne kritike Vučića zbog susreta sa Zelenskim, Moskva je fokus prebacila na Kosovo i položaj Srba.
To se može tumačiti kao pokušaj da se pošalje poruka da strateški odnosi Beograda i Moskve nisu prekinuti, uprkos sve složenijoj međunarodnoj poziciji Srbije.
Dodatnu pažnju privukao je tekst Vitalija Rjumšina, novinara Gazeta.ru, koji je branio Vučićevu politiku balansiranja između različitih međunarodnih partnera. U tekstu se navodi da Beograd mora praviti kompromise i povremeno slati signale Zapadu.
Takva poruka pokazuje da se u dijelu ruskog javnog prostora Vučićevo ponašanje ne posmatra nužno kao napuštanje Moskve, već kao pokušaj Srbije da zadrži što širi prostor za djelovanje.
Izbori bi mogli dodatno promijeniti odnose
Vučićeva najava izbora dodatno komplikuje situaciju. Predsjednik Srbije već obilazi različite dijelove zemlje i govori o razgovorima s građanima, dok opozicione stranke i studenti pripremaju svoje političke aktivnosti.
Kosovo će gotovo sigurno biti jedna od ključnih tema kampanje, posebno jer oko njegovog statusa u Srbiji postoji snažan društveni konsenzus.
Za Vučića će zato biti važno istovremeno pokazati bliskost s Rusijom, zadržati odnose sa Zapadom i izbjeći poteze koji bi dodatno ugrozili ekonomsku i energetsku stabilnost Srbije.
Reakcija Moskve na susret sa Zelenskim zasad pokazuje da Kremlj nije odlučio otvoreno pritisnuti Beograd. Umjesto toga, poruka je stigla kroz Kosovo, pitanje koje je za srpsku javnost posebno osjetljivo.
U narednim sedmicama pažnja će zato biti usmjerena na razvoj situacije na Kosovu, odnose Beograda i Bruxellesa te na to hoće li Moskva i dalje podržavati Vučića dok se Srbija približava izborima.
