Na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, predsjednik entiteta Milorad Dodik ponovo je izazvao burne reakcije svojim izjavama o prošlosti Bosne i Hercegovine, njenim političkim vođama, te značenju ključnih datuma u modernoj historiji zemlje.
U govoru u kojem je dominiralo tumačenje Dejtonskog sporazuma iz ugla aktuelne politike Republike Srpske, Dodik je koristio oštar ton i izrazito kritički pristup prema bošnjačkim političkim liderima i institucijama Federacije BiH. Posebnu pažnju privukla je njegova izjava o Aliji Izetbegoviću, kojeg je nazvao “nelegitimnim potpisnikom” sporazuma, te Dan nezavisnosti BiH – 1. mart – opisao kao “dan kada je počeo rat”.
Dejtonski sporazum u fokusu
Govoreći o značaju Dejtonskog mirovnog sporazuma, Dodik je naveo da je ovaj dokument potvrdio postojanje Republike Srpske, uspostavio Federaciju BiH i definisao strukturu same Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, sporazum je postigao svoj primarni cilj – zaustavljanje rata i očuvanje mira.
– Dejton nije bio utopija, već stvarni dokument koji je prihvatio BiH onakvu kakva jeste – kompleksnu, sa brojnim razlikama, ali i sa mogućnošću suživota, izjavio je Dodik.
Ipak, istoričari i politički analitičari ističu da ova interpretacija nije u potpunosti tačna. Naime, Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata kao nezavisna država još u aprilu 1992. godine, dok je Dejtonski sporazum samo potvrdio njen međunarodnopravni kontinuitet, uspostavljajući pri tom unutrašnju strukturu sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Negiranje istorijskih činjenica i uvrede
Dodikove izjave izazvale su posebnu pažnju kada je 1. mart, Dan nezavisnosti BiH, okarakterisao kao datum početka rata, implicirajući da oni koji ga slave zapravo veličaju sukob.
– U Federaciji BiH slave dan kada je počeo rat, umjesto dana mira – rekao je Dodik, referirajući se na različite pristupe ovom datumu u entitetima.
Pored toga, istakao je da rat u BiH nije započeo zbog međunacionalne mržnje, već zbog, kako je naveo, narušavanja principa ravnopravnosti među narodima. Ova tvrdnja naišla je na kritike, s obzirom da brojni međunarodni sudovi i historijski izvještaji ukazuju na organizovano nasilje, etničko čišćenje i genocid kao planirane i sistematske akcije koje su prethodile i pratile sukob.
Sporna izjava o Aliji Izetbegoviću
Posebno kontroverzna bila je izjava u kojoj je Dodik potpisnika Dejtonskog sporazuma, prvog predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića, nazvao “nelegitimnim predstavnikom”, tvrdeći da je sporazum potpisao u ime “bosanskih muslimana”, a ne cijele države.
– Sporazum su potpisale sve strane – Republika Srpska, Federacija BiH, Srbija, Hrvatska, i nelegitimni Alija Izetbegović u ime tzv. BiH – rekao je Dodik.
Ovakva izjava naišla je na osude i protumačena je kao direktna uvreda ne samo prema historijskom vođi Bošnjaka, već i prema instituciji države Bosne i Hercegovine, čiji je Izetbegović bio legitimni predstavnik tokom ratnih i poslijeratnih pregovora.
Paradoks: Pozivanje na Dejton uz istovremeno kršenje njegovih odredbi
Iako Dodik u više navrata naglašava da Republika Srpska poštuje Dejtonski sporazum i da je njegov ključni čuvar, istovremeno vlasti u ovom entitetu donose zakone i odluke koje su u direktnom sukobu sa državnim institucijama, uključujući pokušaje da se ograniči djelovanje institucija kao što su Sud BiH, Tužilaštvo BiH, VSTV i SIPA na teritoriji RS.
Uprkos tome, Dodik tvrdi da RS brani suštinske principe Dejtona – decentralizaciju, autonomiju entiteta i ravnotežu moći. Takođe poziva na unutrašnji dijalog, ali bez uplitanja međunarodnih predstavnika, posebno visokog predstavnika kojeg ne priznaje kao legitimnog.
