Promjena odnosa snaga u američkom Kongresu mogla bi ponovo otvoriti pitanje američkih sankcija Miloradu Dodiku. Sven Alkalaj smatra da će demokrati insistirati na novim mjerama, a procjenjuje i da Donald Trump neće blokirati takav zahtjev.
Američka politička scena ulazi u novu fazu nakon izbora 3. novembra, na kojima su demokrate osvojile većinu u oba doma Kongresa. Kontrolu nad Kongresom preuzet će početkom januara 2027. godine, što bi moglo imati posljedice i za američku politiku prema Bosni i Hercegovini.
U središtu pažnje ponovo bi se moglo naći pitanje sankcija Miloradu Dodiku, koje je administracija Donalda Trumpa ukinula krajem oktobra 2025. godine.
Demokrati već traže povratak sankcija
Zahtjevi za ponovno uvođenje sankcija nisu nova tema u Washingtonu. Još u martu 2026. grupa senatora i članova Predstavničkog doma iz obje stranke pozvala je administraciju da djeluje protiv Dodika i njegovih saradnika, navodeći da njihovi postupci ugrožavaju teritorijalni integritet i stabilnost Bosne i Hercegovine.
U septembru je pitanje ponovo otvoreno na saslušanju u Kongresu. Demokratski kongresmen Bill Keating tada je kritikovao odluku o ukidanju sankcija i zatražio da se one vrate. Predstavnik State Departmenta Daniel Lawton branio je potez administracije, obrazlažući ga povlačenjem spornih zakona u Republici Srpskoj i smirivanjem političke krize.
Demokratski članovi Kongresa objavili su i izvještaj u kojem su kritikovali odnos Trumpove administracije prema BiH, uključujući ukidanje sankcija Dodiku i podršku projektu Južne interkonekcije. Važno je naglasiti da su tvrdnje o motivima i mogućim sukobima interesa iz tog dokumenta stavovi njegovih autora, a ne pravosnažno utvrđene činjenice.
Šta nova većina može promijeniti?
Preuzimanje Kongresa demokratima daje veće mogućnosti za nadzor nad radom Trumpove administracije, pokretanje istraga, traženje dokumentacije i održavanje saslušanja o američkoj politici prema Balkanu.
Ipak, to ne znači da će Kongres automatski vratiti sankcije. Odluke o njihovoj primjeni donosi izvršna vlast, a predsjednik Trump ostaje na čelu administracije do januara 2029. godine.
Zato će biti važno pratiti ne samo šta će demokrate tražiti, nego i kako će na njihove inicijative odgovoriti Bijela kuća.
Alkalajeva procjena o Trumpovoj reakciji
Sven Alkalaj, ambasador BiH u Sjedinjenim Američkim Državama, ranije je govorio o mogućnosti ponovnog uvođenja sankcija Dodiku. U februaru je za FACE TV izjavio da je takva mogućnost već bila predmet razgovora s američkim zvaničnicima, upozoravajući da bi nastavak secesionističke retorike mogao dovesti do novih mjera.
Njegova procjena da Trump neće blokirati zahtjeve demokrata predstavlja političko očekivanje, a ne potvrđenu odluku američkog predsjednika.
Za Bosnu i Hercegovinu zato predstoji period u kojem bi se pitanje Dodikovih sankcija moglo ponovo naći visoko na dnevnom redu u Washingtonu. Ipak, konačan ishod zavisit će od odnosa Kongresa i Bijele kuće, kao i od poteza američke administracije.
