Studentska lista, koja je odnijela pobjedu na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, pred sobom ima izazov formiranja nove vlasti i provođenja reformi najavljenih tokom izborne kampanje.
Pokret koji je izrastao iz masovnih studentskih protesta nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu sada dobija priliku da svoje političke zahtjeve pretoči u konkretne odluke.
Iako se naziva Studentskom listom, među njenim kandidatima nisu samo studenti, već i univerzitetski profesori, ljekari, naučnici i drugi predstavnici javnog života. Listu je predvodio novosadski kardiolog Ilija Srdanović.
Šta predviđa Studentski plan?
Osnova političkog programa pobjedničke liste je dokument pod nazivom „Studentski plan“, koji sadrži 11 tačaka podijeljenih u tri cjeline: „Srbija ili mafija“, „U znanju je moć“ i „Srbija raste sa nama“.
Program obuhvata reformu institucija, borbu protiv korupcije, obrazovanje, ekonomiju, zdravstvo i druga pitanja koja se odnose na svakodnevni život građana.
Zakon o porijeklu imovine i lustracija
Jedan od glavnih prioriteta Studentske liste je borba protiv korupcije.
Najavljeno je osnivanje posebne tužilačke policije koja bi istraživala koruptivne radnje i omogućila procesuiranje odgovornih bez političkih pritisaka.
Planirano je i preispitivanje rada policije, sudova i tužilaštava, kao i donošenje zakona o porijeklu imovine, kojim bi se omogućilo oduzimanje nezakonito stečene imovine.
Program predviđa i lustraciju javnih funkcionera, odnosno utvrđivanje odgovornosti osoba koje su zloupotrebljavale položaj, učestvovale u korupciji ili kršile ljudska prava, Ustav i zakone.
Studentska lista najavljuje i javno objavljivanje državnih ugovora i tendera te reviziju velikih državnih projekata, posebno onih za koje postoji sumnja da su bili netransparentni ili preplaćeni.
Promjene u medijima i javnim institucijama
U oblasti medija Studentska lista najavljuje depolitizaciju regulatornih tijela i javnog servisa.
Program uključuje i preispitivanje odgovornosti pojedinih novinara i uredništava, kao i mogućnost oduzimanja i ponovne dodjele nacionalnih televizijskih frekvencija.
Međutim, u programu nije precizirano ko bi provodio takve postupke niti prema kojim kriterijima bi se odlučivalo o oduzimanju frekvencija.
Kada je riječ o javnom sektoru, najavljeno je ukidanje stranačkog zapošljavanja i izbor direktora javnih preduzeća i ustanova putem javnih konkursa.
Besplatni udžbenici, bolji uslovi rada i povoljniji stanovi
Studentska lista obećala je besplatne udžbenike za sve učenike osnovnih i srednjih škola, modernizaciju nastave i dostupnije vannastavne aktivnosti.
U oblasti ekonomije najavljena je podrška domaćim privrednicima, poljoprivrednicima i novoosnovanim kompanijama.
Jedna od predloženih mjera odnosi se na ograničavanje rada na određeno vrijeme na najviše 12 mjeseci, nakon čega bi radnici trebali dobiti ugovore na neodređeno.
Program predviđa i suzbijanje monopola uvoznika, jačanje prehrambene sigurnosti te zaštitu poljoprivrednog zemljišta i vode kao nacionalnih dobara.
Za mlade bračne parove i radnike u deficitarnim zanimanjima najavljene su mogućnosti povoljnijeg iznajmljivanja i otkupa stanova.
U zdravstvu su među prioritetima smanjenje cijena lijekova, obnova seoskih ambulanti i zapošljavanje mladih ljekara i medicinskih tehničara.
Ipak, za većinu ovih mjera zasad nisu predstavljeni precizni rokovi realizacije ni procjene potrebnih finansijskih sredstava.
Kakvu politiku najavljuju prema susjedima?
Ilija Srdanović je uoči izbora kritikovao odnos dosadašnje vlasti prema susjednim državama, posebno Hrvatskoj.
Ocijenio je da je politika Aleksandra Vučića doprinijela pogoršanju regionalnih odnosa, a odbacio je i tvrdnje da Hrvatska stoji iza studentskog pokreta.
Studentska lista najavila je jačanje dobrosusjedskih odnosa, uz naglasak da će prioritet biti interesi građana Srbije.
Za sada, međutim, nije predstavljen detaljan plan budućih odnosa s Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i drugim državama regiona.
Ulazak u Evropsku uniju na referendumu
Iako u programu naglašavaju važnost vladavine prava, slobode medija i jednakosti pred zakonom, članstvo Srbije u Evropskoj uniji nije među 11 osnovnih programskih tačaka.
Srdanović je ranije izjavio da bi konačnu odluku o pristupanju EU trebali donijeti građani na referendumu.
Prema njegovom stavu, referendum bi uslijedio nakon javne rasprave i završetka pristupnih pregovora.
Studentska lista, dakle, nije obećala brzo članstvo u EU, već nastavak reformi i demokratsko odlučivanje o konačnom pristupanju.
O članstvu Srbije u NATO-u zasad nisu iznijeli jasan stav, kao ni detaljniju politiku prema Kini.
Ne planiraju sankcije Rusiji, ali podržavaju teritorijalni integritet Ukrajine
Jedno od značajnijih vanjskopolitičkih pitanja odnosi se na buduće odnose Srbije i Rusije.
Studentska lista najavila je da bi Srbija zadržala načelni stav protiv uvođenja sankcija Rusiji.
Takvu poziciju obrazložili su tvrdnjom da sankcije ne rješavaju političke i sigurnosne probleme te da njihove posljedice mogu pogoditi stanovništvo.
Srdanović je posebno ukazao na energetsku zavisnost Srbije od saradnje s Rusijom.
Istovremeno, Studentska lista podržava poštivanje teritorijalnog integriteta međunarodno priznatih država, uključujući Ukrajinu, te se zalaže za mirno okončanje oružanih sukoba.
Kosovo: Dijalog uz pozivanje na Ustav Srbije
Kada je riječ o Kosovu, Studentska lista zadržava stav zasnovan na Ustavu Srbije, prema kojem se Kosovo i Metohija smatraju sastavnim dijelom države.
U studentskom memorandumu navedeno je da se trajno rješenje treba tražiti mirnim putem i dijalogom, uz poštivanje Ustava Srbije, Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a i međunarodnog prava.
Srdanović je poručio i da Srbi na Kosovu neće biti prepušteni sami sebi.
Ipak, nije direktno odgovorio na pitanje hoće li buduća vlast nastaviti provoditi dogovore koje je prethodna vlast postigla s Kosovom.
To se posebno odnosi na dogovore iz 2023. godine o prihvatanju pasoša, diploma i registarskih tablica, kao i sporazum iz 2020. godine o ekonomskoj saradnji.
Od predizbornih obećanja do formiranja vlasti
Studentska lista na izborima je osvojila najveći broj mandata, a prve procjene ukazuju da bi mogla imati između 135 i 140 zastupnika u Narodnoj skupštini Srbije.
Takva raspodjela omogućila bi joj samostalnu parlamentarnu većinu, za koju je potrebno najmanje 126 od ukupno 250 mandata.
Ipak, formiranje nove vlasti i provođenje najavljenih reformi tek predstoje.
Među ključnim pitanjima bit će način provođenja antikorupcijskih mjera, finansiranje ekonomskih i socijalnih obećanja te definiranje vanjske politike Srbije, posebno odnosa prema Evropskoj uniji, Rusiji, Kosovu i susjednim državama.
Najavili su dobrosusjedske odnose i međusobnu saradnju sa Bosnom i Hercegovinom i odmicanje od ranije nacionalne retorike.
