Tužilaštvo Bosne i Hercegovine na čelu s Milankom Kajganićem donijelo je naredbu da neće provoditi istragu protiv Srđana Mazalice, šefa Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS i Dodikovog jurišnika, saznaje Raport.
Radi se o prijavi za „Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrepeljivosti” iz člana 145 a. stav 7. i 5. u vezi sa stavom 1. KZ BiH.
Tužilaštvo tvrdi da ne postoje osnovi sumnje da je prijavljeni Mazalica počinio krivično djelo.
Evo o čemu se radi.
Mazalica je prijavljen Tužilaštvu da je da je u maje prošle godine na društvenim mrežama iznio navode o porijeklu Bošnjaka kojima negira Bošnjake kao narod navodeći:
“Podržavam tezu predsjednika Dodika o srpskom i pravoslavnom porijeklu većine Bošnjaka. Zato mu preporučujem sjajnu knjigu/zbornik radova „Konstruisanje sintetičkih nacija” koja argumentovano i istorijski utemeljeno objašnjava nastanak Bošnjaka, Hrvata, Crnogoraca, Albanaca, Makedonaca, poručio je tada Mazalica.
Nekoliko dana prije Dodik je iznio sramotne tvrdnje da se “Muslimani trebaju vratiti na pravoslavlje, pa će BiH većinski biti srpska”.
Međutim, navodi Mazalice, za Tužilaštvo BiH, kako stoje stvari nisu sporni. Istraga je trajala, skoro godinu. A naredba o nesprovođenju istrage je donesena 25.maja ove godine.
Navode da iz Izvještaja proizilazi da su policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu izvršili uviđaj na društvenoj mreži na profilu „S.M.“ gdje je pronađena navedena objava od … 2025. godine sadržaja „Podržavam tezu predsjednika ,,(…)“ o srpskom i pravoslavnom porijeklu većine Bošnjaka. Zato mu preporučujem sjajnu knjigu/zbornik radova ,Konstruisanje sintetičkih nacija” koja argumentovano i istorijski utemeljeno objašnjava nastanak Bošnjaka, Hrvata, Crnogoraca, Albanava, Makedonaca“ te je utrđeno da ista ima 50 komentara, 7 dijeljenja, 53 sviđanja i 4 hiljade pregleda.
O navedenom je sačinjen zapisnik o uviđaju te fotodokumentacija. Nadalje je u Izvještaju navedeno da na navedenom profilu nisu pronađene druge objave iz kojih proizilaze obilježja krivičnog djela iz člana 145a. KZ BiH.
U naredbi da se neće sprovoditi istraga protiv Mazalice se navodi da je da su kontaktirani i podnosioci prijave na e mail sa kojeg je zaprimljena prijava te da je zaprimljen odgovor sa navedenog e maila u kojem je navedeno da su prijavitelji strani državljani te da nisu saglasni da se saslušavaju na navedene okolnosti te da zahtijevaju da Tužilaštvo i Državna agencija za istrage i zaštitu nastave dalje postupanje.
No, daljom istragom, gdje se uopće ne navodi da li je i saslušan Mazalica, Tužilaštvo je utvrdilo da isti nije počinio krivično djelo.
Analizom svih prikupljenog materijala, Tužilaštvo BiH je ocijenilo da u konkretnom slučaju ne postoje osnovi sumnje da je prijavljeni S.M. počinio krivično djelo „Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrepeljivosti” iz člana 145 a. stav 7. i 5. u vezi sa stavom 1. KZ BiH.
Naime, članom 145a. KZ BiH stav 1. je propisano da krivično djelo „Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrepeljivosti” čini: Ko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Dakle, tvrde iz Tužilaštva, članom 145a. KZ BiH propisano je da krivično djelo Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti čini onaj ko javno izaziva ili rasprruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u BiH.
“Za postojanje samog krivičnog djela, potrebno je i da sama radnja učinjenja pogodna da izazove ili raspiri nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju i da je umišljaj učinioca usmjeren na Izazivanje ili raspirivanje mržnje. Dakle, za postojanje djela zakon zahtijeva postojanje radnje učinjenja koja se može shvatiti kaо pozivanje na mržnju (izazivanje) ili raspirivanje mržnje, razdora ili netrpeljivosti, takode, krivično djelo se može počiniti samo sa umišljajem, direktnim ili eventualnim, odnosno namjerom ” govornika” da svojim riječima izazove ili raspiri nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju razdor ili netrpeljivost medu konstitutivnim narodima, odnosno namjerom da podstakne odredene akcije. iznošenjem svojih stavova, mišljenja ili vjerovanja, što u ovom predmetu, nije postojalo, tvrde iz Tužilaštva BiH.
