Diplomata i publicista Fuad Đidić iznio je oštre kritike na račun političkog djelovanja Milorada Dodika i Dragana Čovića, upozoravajući na moguće posljedice njihovih politika po institucije i budućnost Bosne i Hercegovine.
Govoreći o aktuelnim političkim odnosima, Đidić je ocijenio da se pojedini politički ciljevi mogu ostvarivati postepenim djelovanjem unutar postojećih institucija, bez otvorenih sukoba. Njegove tvrdnje predstavljaju političku procjenu i kritiku koju je iznio tokom javnog obraćanja.
Đidić o Dodiku: „Vi zemlju srušite iznutra“
Posebno je kritikovao politiku predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, koju je uporedio s pristupom mađarskog premijera Viktora Orbana.
Đidić smatra da se kroz takvo političko djelovanje mogu oslabiti državne institucije i dovesti u pitanje njihovo funkcionisanje.
„Vi zemlju srušite iznutra“, poručio je, opisujući ono što vidi kao strategiju postepenog slabljenja države.
Dodikovu politiku okarakterisao je kao oblik neofašizma, a osvrnuo se i na njegovo korištenje vjerskih i ideoloških poruka. To su Đidićeve ocjene, a ne pravosnažno utvrđene činjenice o političkim namjerama.
Šta je rekao o Draganu Čoviću?
Govoreći o lideru HDZ-a BiH Draganu Čoviću, Đidić je njegov pristup opisao kao pragmatičniji i prvenstveno usmjeren na ostvarivanje političkih interesa.
Prema njegovoj procjeni, postoje razlike između političkih metoda Dodika i Čovića, ali smatra da se njihovi ciljevi u pojedinim pitanjima mogu podudarati.
Osvrnuo se i na njihove međusobne sastanke, uz ocjenu da smirivanje javne retorike ne mora nužno značiti i promjenu političkih namjera.
Govorio i o utjecaju Rusije i SAD-a
Đidić je dio svog izlaganja posvetio međunarodnim odnosima i utjecaju velikih sila na politička dešavanja u BiH.
Spomenuo je ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, iznoseći svoje viđenje njihovog utjecaja na domaću političku scenu.
Prema Đidićevim tvrdnjama, Putinova javna obraćanja o položaju Srba predstavljala su oblik političke podrške Dodiku i SNSD-u. Također je ocijenio da je utjecaj američke administracije na domaće političke prilike bio manje vidljiv javnosti.
Kao ideološke utjecaje izdvojio je ruski ekspanzionizam i kršćanski fundamentalizam, koje povezuje s politikom SNSD-a.
Pozvao na organizovano djelovanje građana
Đidić je upozorio i na osjećaj bespomoćnosti u društvu, nedostatak političke energije i izostanak zajedničkog odgovora na izazove s kojima se BiH suočava.
Smatra da pojedinačni istupi nisu dovoljni i da je potrebno organizovanije političko djelovanje građana.
„Otpor mora biti organizovan, otpor političkog naroda“, poručio je.
Prema njegovim riječima, za djelotvoran odgovor potrebno je razumjeti političke okolnosti i povezati građane oko zajedničkih ciljeva.
Kao primjer naveo proteste u Evropi
Govoreći o mogućnostima društvenih promjena, Đidić je spomenuo studentske proteste u Tirani i okupljanja mladih u Parizu. Uporedio ih je sa studentskim pokretima iz 1968. godine, koji su obilježili politički i društveni život u brojnim evropskim zemljama.
Prema njegovoj procjeni, takvi pokreti ponovo otvaraju pitanja političkog organizovanja, društvenog uređenja i odnosa građana prema vlasti.
U završnici obraćanja naglasio je potrebu da građani prevaziđu osjećaj nemoći i aktivnije učestvuju u oblikovanju budućnosti Bosne i Hercegovine.
