Prema istraživačkom segmentu jedne televizijske emisije, koji se poziva na javne prijave stranih agenata u SAD-u (FARA), vlasti Republike Srpske su u posljednjih 19 godina potrošile desetine miliona dolara na angažman američkih lobističkih kuća. Brojke su objavljene u emisiji i potiču iz tamošnjeg istraživanja, pa ih treba provjeriti u izvornim dokumentima. Sve što slijedi su navodi iz tog priloga.
Ukupan iznos
Prema podacima iz priloga, u periodu od 19 godina angažovano je više od 20 lobističkih kuća. Na njihove usluge zvanično je potrošeno 56.652.642 dolara, što je, prema istom izvoru, 99.241.032 konvertibilne marke novca iz budžeta. Autori upozoravaju da finansijski izvještaji za posljednje mjesece još nisu u potpunosti dostupni, pa je stvarni iznos, prema njihovoj procjeni, vjerovatno veći, naročito ako se uzmu u obzir tokovi novca koji nisu javno objavljeni. Ovo je procjena, a ne podatak.
Šta kažu pojedine stavke
Prilog hronološki prikazuje kako je novac trošen od 2007. godine:
• Počeci (2007–2010): prva angažovana firma bila je Quinn Gillespie & Associates, kojoj je za izradu “medijske strategije za Ameriku i političke aktivnosti” isplaćeno blizu 5,7 miliona dolara.
• Pravni savjeti i tužbe: firmi Picard Kentz & Rowe za deset godina (2009–2019) uplaćeno je 19,6 miliona dolara. Zadatak je obuhvatao savjetovanje iz međunarodnog prava i podnošenje tužbi u ime Srba za štetu tokom rata.
• Predstavništvo RS-a u SAD-u: od 2013. do kraja 2025. godine zvanično predstavništvo Vlade RS-a u Americi, kasnije registrovano kao privatno društvo, koštalo je preko 7,2 miliona dolara.
• Strateške komunikacije: firmi McGinnis Lochridge, angažovanoj na zastupanju interesa pred Kongresom i državnim agencijama, isplaćeno je 6,9 miliona dolara.
Noviji angažmani
U novije vrijeme, prema prilogu, fokus se prebacio na pokušaje ukidanja američkih sankcija:
• Sankcije: firma Zell and Associates International Advocates krajem 2024. dobila je zadatak da lobira za skidanje Milorada Dodika i njegovih saradnika s američke liste sankcija, za šta joj je do sada isplaćeno blizu 2,4 miliona dolara. Poznato je da su sankcije kasnije ukinute.
• Ostale firme: firma RRB Strategies, povezana s bivšim guvernerom Illinoisa, naplatila je preko 1,5 miliona dolara. Kanadska kompanija Dickens & Madson, prema prilogu, dobila je 4 miliona dolara, a jedan od navedenih ciljeva bio je obezbjeđivanje podrške za nezavisnost RS-a kod pojedinih država. U prilogu se podsjeća da je Ustavni sud BiH takve ugovore proglasio nespojivim s Ustavom i zabranio njihovo finansiranje.
• Poznata imena: spominje se i angažman bivšeg šefa misije OSCE-a u BiH preko jedne firme, uz mjesečnu naknadu od 40.000 dolara, te firmi povezanih sa Susie Wiles. Ovo su navodi iz priloga i ne podrazumijevaju nezakonitost, jer je angažman lobista u SAD-u legalan ako je prijavljen.
Šta je FARA
Zakon o registraciji stranih agenata (FARA) obavezuje lobiste i savjetnike koji djeluju u ime stranih vlada da prijavljuju svoje ugovore, aktivnosti i naknade ministarstvu pravde SAD-a. Ti dokumenti su javno dostupni, pa se na osnovu njih mogu pratiti iznosi i ugovori. Treba imati na umu da prijavljeni iznosi ne moraju uključivati sve troškove, a da su i kasnije izmjene moguće.
Kako čitati ove brojke
Iznos od oko 100 miliona KM u priči se predstavlja kao ukupna cijena lobiranja. Za pouzdanu ocjenu bilo bi potrebno provjeriti izvorne prijave, njihov period obuhvata i valutu, te razlikovati plaćanja po pojedinim ugovorima od ukupnih. Jedna analiza ne dokazuje ni korist ni štetu od lobiranja, jer su stvarni rezultati težak za mjerenje. Isto tako, pitanje da li je novac potrošen svrsishodno ostaje političko pitanje, o kojem različite strane imaju različite stavove.
Šta Republika Srpska kaže
U dostupnom izvoru nema odgovora vlasti Republike Srpske na ove navode. Ranije su predstavnici tih vlasti branili angažman lobista kao legitiman način zastupanja interesa u Washingtonu.
Šta slijedi
Očekuje se da će pitanje lobiranja ostati u fokusu nakon što novi saziv Kongresa preuzme dužnost u januaru, kada neki analitičari očekuju pojačan nadzor. Do tada ostaje potreba da se brojke provjere u zvaničnim bazama i da se sačeka reakcija institucija i same Vlade RS-a.
