Odlazak Aleksandra Vučića s vlasti mogao bi promijeniti političku dinamiku na Zapadnom Balkanu, ali ne znači nužno i raskid s politikom koju je Srbija vodila proteklih godina, kazao je za Al Jazeeru Balkans profesor Daniel Serwer, viši saradnik Instituta za vanjsku politiku pri Školi za napredne međunarodne studije (SAIS) Univerziteta Johns Hopkins u Washingtonu i učesnik pregovora koji su prethodili potpisivanju Dejtonskog sporazuma.
Serwer upozorava da će stvarne promjene u Srbiji, ali i regiji, ovisiti o sposobnosti nove vlasti da se obračuna s korupcijom i uspostavi vladavinu prava.
S obzirom na to da Vučić više nije na vlasti, kakve stvarne promjene Srbija može očekivati? Temeljni zaokret ili samo umjereniju verziju Vučićeve Srbije?
-Još ne znamo šta treba očekivati. Prijenos vlasti bit će težak proces, a „Studentska lista” okuplja ljude vrlo različitih stavova – od liberalno-demokratskih do etnonacionalističkih. Pretpostavljam da će im u prvom planu biti unutrašnja pitanja, naročito borba protiv korupcije. U vezi s vanjskom politikom ne očekujem velike promjene, no i one male bile bi dobrodošle.
Spomenuli ste prijenos vlasti u Srbiji. Zašto mislite da će biti težak?
– Bilo bi iznenađujuće kada bi nova većina imala lagan posao. Vučićevi ljudi, iskusni u parlamentarnim i političkim vještinama i metodama, nesumnjivo će učiniti sve što mogu kako bi im otežali situaciju. Osim toga, novi parlamentarci morat će se organizirati i disciplinirati na način na koji to dosad nisu morali činiti. Bit će ključno da Srbija u decembru izabere predsjednika koji im u tome može pomoći.
Sudbina ruskog uticaja i lustracija službi
Vučićev odlazak mogao bi predstavljati velik udarac za ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu, s obzirom na važnost Srbije za regionalnu strategiju Moskve. Smatrate li da bi to moglo značajno oslabiti ruski položaj u regiji?
-Neće biti lako istrgnuti srpske tajne službe iz moskovske kontrole. Očekujem da će to biti težak proces. Sjetite se samo šta se dogodilo Zoranu Đinđiću.
Novi parlamentarci nesumnjivo će tražiti načine da ubrzaju pristupanje Srbije Evropskoj uniji i poprave odnose sa SAD-om. Pritom neće u potpunosti prekinuti veze s Rusijom i Konom. Rusija i dalje kontrolira srpski sigurnosni aparat, koji će zahtijevati temeljitu lustraciju. Kina osigurava znatna ulaganja, koja će Srbija morati nastaviti prihvaćati. Ipak, možemo se nadati postepenom zaokretu prema Zapadu – svojevrsnoj korekciji Vučićevog izrazitog zaokreta prema Istoku.
U Bosni i Hercegovini, Milorad Dodik dugo je uživao političku i diplomatsku podršku Vučićeve Srbije. Što njegov pad znači za Dodika?
-Dodik će učiniti sve što može kako bi zadržao podršku Beograda i izbjegao odgovornost. Ipak, nadam se da će istrage o korupciji ukazati i na njega, kao i na druge.
Smatrate li da bi promjena vlasti u Srbiji mogla dovesti i do napretka u odnosima između Srbije i Kosova, kao i između Srbije i Crne Gore?
-Svakako bi mogla dovesti do poboljšanja odnosa između Srbije i Kosova, no teret odgovornosti leži na Beogradu. Sporazume treba potpisati i provesti.
Studenti su dosad vrlo malo govorili o vanjskoj politici. A ono malo što su rekli nije naročito obećavajuće. U svom „Kragujevačkom memorandumu” (koji su 17. maja 2026. godine objavili studenti u blokadi, op. a.) ponovno su istakli srpski suverenitet nad Kosovom, no vjerujem da će mnogi beogradski stručnjaci pretpostaviti da će oni, ipak, tražiti načine da umanje i ublaže problem Kosova, ako ga već ne mogu riješiti.
Kada je riječ o Crnoj Gori, čini mi se da bi ono što se dogodilo u Beogradu trebalo navesti ruske saradnike i u toj zemlji na dublje razmišljanje.
Nedavni izbori u Bosni i Hercegovini učvrstili su položaj nacionalnih stranaka. Što ovaj ishod znači za budućnost zemlje i njezine evropske perspektive? Vraća li se BiH u prošlost?
-Nije to baš povratak u prošlost, kada je bilo mnogo nasilja. Ali nije niti korak u pravom smjeru. Građani Bosne i Hercegovine imali su priliku glasati za nešto drugačije. Nisu to učinili.
Promatramo li ove događaje u cjelini, vidite li stvarnu priliku za novu političku dinamiku na Zapadnom Balkanu, ili regiji i dalje prijeti da ostane zarobljena u istim ciklusima nestabilnosti i suprotstavljenih stranih utjecaja?
-Ključno je pitanje može li „Studentska lista” ostati na okupu i početi ispunjavati svoja obećanja, posebno – iako ne i isključivo – ona koja su vezana za vladavinu prava. Dok se u vanjskoj politici okretao Istoku, Vučićeva vladavina postajala je sve autokratskija i korumpiranija. Stavio je medije pod kontrolu vlasti, dodjeljivao ugovore svojim bliskim saradnicima i propuštao hapsiti očite kriminalce. Ako studenti uspiju donijeti promjene, to bi moglo pomoći u preusmjeravanju cijele regije. Ako ne, Vučić bi se mogao vratiti prije nego što mislimo.
Politička dešavanja u zemljama poput Mađarske, Brazila i Srbije ukazuju na jačanje otpora desnom populizmu i političkim pokretima povezanim s Donaldom Trumpom. Svjedočimo li početku političkog zaokreta u svijetu?
-Pristalice MAGA-e (Make America Great Again) snažno su podržavale Vučića. Nema sumnje da isto čine i za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Trump je priželjkivao pobjedu Flavija Bolsonara u Brazilu. No, do nje nije došlo.
Ljudi su jednostavno siti svega. Besramne laži, groteskni rasizam, koruptivna pohlepa za novcem, uvredljiv rječnik i izrabljivanje siromašnih očito su izazvali reakciju. Klatno se pomiče, a nadajmo se da će se pomaknuti dovoljno daleko da i u SAD-u stvori „plavi val”!
