Spor između javnih emitera BHRT-a i RTRS-a već dugo nadilazi okvire čisto finansijskog pitanja, a posljednje izjave lidera SNSD-a Milorada Dodika dodatno su ga prebacile na teren odnosa politike i pravosuđa. Na te izjave reagovao je Nacionalni odbor Političke organizacije Crvene linije, koji je javnosti uputio opsežno saopćenje.
Povod za reakciju bili su Dodikovi govori o deblokadi računa RTRS-a, o javnim prijetnjama upućenim pravosuđu, kao i najava donošenja „zakona o nacionalnoj infrastrukturi bh. entiteta RS“.
Izjave koje su pokrenule reakciju
Prema navodima iz saopćenja, Dodik je prethodno javno osporavao rad sudova u predmetima koji se vode između BHRT-a i RTRS-a. Tom prilikom poručio je da će „pojedini morati promijeniti svoje ponašanje“.
Istovremeno je najavio zakonska rješenja čiji bi cilj, kako je navedeno, bio da se „zaštitila imovina RTRS-a“. Upravo je ta najava, uključujući i sam naziv budućeg propisa, privukla pažnju Crvenih linija, koje su svoj stav iznijele u nekoliko tačaka.
Za razumijevanje cijele priče važno je znati da BHRT i RTRS djeluju unutar zajedničkog sistema javnog radiotelevizijskog servisa u Bosni i Hercegovini. Taj sistem počiva na državnom zakonu, a jedno od ključnih pitanja u njemu odnosi se na način na koji se prikupljena RTV taksa raspoređuje među javnim emiterima. Kada se o takvim pitanjima ne postigne saglasnost, posljednju riječ obično imaju sudovi.
Presude, takse i pitanje ustavnosti
U saopćenju se otvoreno kaže: „Sudske presude nisu političke preporuke, a neustavni zakoni ne smiju postati sredstvo zaštite povlaštenih od njihovog izvršenja.“
Crvene linije ocjenjuju da se zakonska rješenja koja je najavio Dodik već na osnovu same najave i naziva mogu smatrati neustavnim. Podsjećaju i da su obaveze raspodjele RTV takse utvrđene državnim zakonom.
Posebno ističu da su presude u korist BHRT-a donosili upravo sudovi bh. entiteta Republika Srpska, uključujući i Vrhovni sud RS-a. Zbog toga, smatraju oni, takve odluke ne mogu biti proglašavane političkim napadom samo zato što ne odgovaraju interesima vladajućih struktura.
Ova tačka saopćenja je značajna jer se oslanja na činjenicu da spor nije presuđivan pred institucijama s druge strane entitetske linije, nego pred pravosuđem na čiju bi se nepristrasnost, po prirodi stvari, trebale pozivati i vlasti entiteta.
Upozorenje na opasan presedan
Autori saopćenja naglašavaju da, po njihovom mišljenju, više nije riječ samo o sporu dva javna emitera. Smatraju da je posrijedi pokušaj stvaranja presedana u kojem bi politička vlast, kad god je nezadovoljna sudskom presudom, mijenjala zakonska pravila kako bi zaštitila one koji uživaju njenu podršku.
Ako bi se takva praksa uspostavila, upozoravaju, otvorio bi se put sistemu u kojem sudovi formalno odlučuju, ali stvarna snaga njihovih presuda zavisi od volje političkih moćnika. Drugim riječima, pravosnažna odluka bila bi obavezujuća samo onda kada to odgovara onima na vlasti.
Za građane to nije apstraktno pitanje. Podjela vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku temelj je svake pravne države, a smisao sudske vlasti je upravo u tome da njene odluke vrijede za sve jednako, bez obzira na političku težinu stranaka u sporu.
Poziv instituciji koja čuva nezavisnost pravosuđa
Crvene linije u saopćenju se obraćaju Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH. Podsjećaju da je to vijeće već upozoravalo na pritiske u ovom predmetu, te ga pozivaju da ispita i najnovije Dodikove izjave i preduzme mjere iz svoje nadležnosti radi zaštite nezavisnosti pravosuđa.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće je institucija zadužena za osiguravanje nezavisnog, nepristrasnog i profesionalnog pravosuđa u zemlji, pa se upravo njemu obraćaju oni koji smatraju da je nezavisnost sudova ugrožena.
Na kraju saopćenja Nacionalni odbor Političke organizacije Crvene linije poručuje:
„PRETVARANJE ZAKONODAVNE VLASTI U INSTRUMENT ZAŠTITE POLITIČKI POVLAŠTENIH OD SUDSKIH ODLUKA PREDSTAVLJALO BI DIREKTAN UDAR NA VLADAVINU PRAVA I USTAVNI POREDAK BOSNE I HERCEGOVINE.“
Riječ je o stavovima političke organizacije koja je iznijela vlastitu ocjenu izjava i najava, a ne o odluci nadležne institucije. Hoće li i kako će se Visoko sudsko i tužilačko vijeće odazvati na poziv, u saopćenju nije navedeno.
