Jedan od ključnih primjera novog američkog pristupa, prema pisanju Financial Timesa, jeste projekt Južne interkonekcije, gasovoda koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s LNG terminalom u Hrvatskoj i omogućio smanjenje zavisnosti od ruskog plina
Bosna i Hercegovina našla se u središtu nove američke vanjske politike pod predsjednikom Donaldom Trumpom, u kojoj poslovni interesi ljudi bliskih njegovoj administraciji sve više dolaze do izražaja, dok se mijenja dosadašnja uloga Washingtona kao garanta stabilnosti. O tome piše britanski Financial Times, analizirajući promjene u američkom pristupu BiH i njihove moguće posljedice.
List podsjeća da su Sjedinjene Američke Države prije tri decenije posredovale u postizanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, te su nakon toga godinama podržavale uspostavljeni sistem podjele vlasti.
Ipak, dolaskom nove administracije došlo je do promjene pristupa. Zamjenik američkog državnog sekretara Christopher Landau je u proljeće 2025. godine upravo u Daytonu najavio odmak od dosadašnje politike, poručivši da Washington više ne želi nametati model društva zasnovan na stavovima udaljenih birokrata i uskih aktivističkih krugova.
Administracija Donalda Trumpa smatra da je Dejtonski sporazum zaustavio rat, ali da je istovremeno stvorio previše složenu državu, opterećenu političkim blokadama i zavisnošću od međunarodne zajednice.
– Nešto radimo već 30 godina i to ne funkcioniše, izjavio je Max Primorac, viši istraživač fondacije Heritage, koji je blizak aktuelnoj američkoj administraciji.
Poslovni interesi ljudi bliskih Trumpu
Jedan od ključnih primjera novog američkog pristupa, prema pisanju Financial Timesa, jeste projekt Južne interkonekcije, gasovoda koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s LNG terminalom u Hrvatskoj i omogućio smanjenje zavisnosti od ruskog plina.
U fokusu je kompanija AAFS, koju vode Jesse Binnall, nekadašnji advokat Donalda Trumpa, i Joseph Flynn, brat Michaela Flynna, bivšeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost. Njihov poslovni partner u Bosni i Hercegovini je Amer Bekan.
Bijela kuća podržala je AAFS kao investitora u ovaj energetski projekt. Posebnu pažnju izazvale su izmjene zakona koje je Parlament Federacije BiH usvojio u aprilu, a kojima je iz projekta kao investitor uklonjeno javno preduzeće BH-Gas. Time je AAFS dobio poziciju glavnog investitora, bez provođenja javnog tendera. Transparency International ocijenio je takav potez opasnim presedanom.
Zastupnica Sabina Ćudić, koja se s Binnallom i Flynnom sastala u Sarajevu u januaru, za Financial Times je govorila o njihovom predstavljanju i načinu na koji su isticali veze s američkim predsjednikom.
Prema njenim riječima, već nekoliko trenutaka nakon upoznavanja pozvali su se na prijateljstvo s Trumpom, a potom su više puta naglasili da im je upravo ta veza omogućila pristup određenim krugovima.
Ćudić je učestvovala i na nekoliko sastanaka s američkim zvaničnicima, tokom kojih je, kako je navela, naglašavana potreba za brzom realizacijom projekta.
– Poruka je bila: ovo nam treba sada, treba nam brzo, trebalo nam je još jučer, kazala je Ćudić.
S druge strane, Binnall i Flynn tvrde da su im se bh. zvaničnici prvi obratili u vezi s Južnom interkonekcijom, tokom posjete na kojoj su istraživali mogućnosti dobijanja koncesija na aerodromima. Binnall je odbacio tvrdnje da su poslovne prilike u BiH rezultat njihovih veza s Trumpom.
Istakao je da su najprije sarađivali s profesionalnim diplomatama u Ambasadi SAD-a, dok su sastanke s visokim zvaničnicima State Departmenta održavali isključivo na njihovu preporuku.
Također je naveo da ni State Department ni AAFS nisu tražili da se ime kompanije unese u zakon, već da je tu odluku samostalno donio Parlament Federacije BiH.
Iz State Departmenta su poručili da je AAFS bila jedina američka kompanija koja se javila i bila spremna realizirati projekt prema modelu sličnom koncesiji, koji je odabrala Vlada Federacije BiH.
Financial Times navodi da je američka diplomatija podržala projekt i tako što je u januaru pratila Binnalla i Flynna na sastancima s domaćim zvaničnicima, ali i učestvovala u radu tehničkih grupa.
Kurt Bassuener, suosnivač think-tanka Vijeće za politiku demokratizacije, smatra da su veze kompanije s Trumpovim krugom imale značajnu ulogu tokom političke rasprave o projektu.
– Osjećaj da se ne želiš zamjeriti Trumpu bio je snažno prisutan tokom rasprave o zakonu, kazao je Bassuener.
Murphy: Federacija je željela osigurati veze s Trumpovom administracijom
Bivši američki ambasador u Bosni i Hercegovini Michael Murphy smatra da je približavanje Milorada Dodika administraciji u Washingtonu utjecalo i na poteze političkih predstavnika iz Federacije BiH.
Prema njegovoj ocjeni, kroz projekt Južne interkonekcije pokušali su osigurati vlastito uporište unutar Trumpovog političkog kruga.
– Bošnjaci su željeli da Trumpov svijet ima određeni udio u zemlji jer bi, u suprotnom, lobisti iz tog kruga mogli pokušati rastaviti državu, izjavio je Murphy.
Financial Times u svojoj analizi podsjeća i na lobističke aktivnosti koje je angažovala Republika Srpska u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema dokumentima dostavljenim američkim vlastima, ciljevi tih kompanija uglavnom su se poklapali s političkim zahtjevima Milorada Dodika. Među njima su bili ukidanje sankcija, uspostavljanje bližih odnosa s pokretom MAGA, a u jednom slučaju i podrška SAD-a otcjepljenju Republike Srpske.
Britanski list navodi da je Dodik ostvario gotovo sve svoje ciljeve, osim otcjepljenja.
Pritisak na visokog predstavnika
Poseban dio analize posvećen je položaju visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i navodnom pritisku Trumpove administracije na njegovo djelovanje.
Schmidt je u maju najavio ostavku, a Financial Times, pozivajući se na svoje izvore, navodi da su mu američki zvaničnici poručili kako bi mu mogli otežati obavljanje funkcije ukoliko ne napusti tu poziciju.
State Department je, upitan o navodima da je vršen pritisak na Schmidta, samo pohvalio njegovu dugogodišnju predanu službu.
Washington je za njegovog nasljednika podržao italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, što je, prema pisanju britanskog lista, iznenadilo evropske zvaničnike. Landi nije želio komentarisati ove navode.
Bivši američki ambasador Murphy smatra da Washington želi visokog predstavnika koji se neće suprotstavljati političkim procesima u Republici Srpskoj.
– Žele visokog predstavnika kojeg mogu kontrolisati, nekoga ko neće intervenirati i spriječiti Dodika da podriva Dejtonski mirovni sporazum ili državu, rekao je Murphy.
Upozorenja zbog mogućih posljedica
Promjena američkog pristupa izazvala je zabrinutost i među pojedinim američkim i britanskim političarima.
Senatorica Jeanne Shaheen, vodeća demokratkinja u Odboru Senata za vanjske odnose, upozorila je da Trumpova administracija, prema njenoj ocjeni, ohrabruje upravo one koji nastoje razgraditi Bosnu i Hercegovinu.
Upozorila je da bi takva politika mogla ugroziti mir i otvoriti prostor za ponovno izbijanje sukoba.
Sličnu zabrinutost izrazila je i Arminka Helić, članica britanskog Doma lordova koja je početkom devedesetih godina izbjegla iz Bosne i Hercegovine.
Ona smatra da je američki pristup regionu ili posljedica nedovoljnog poznavanja prilika ili svjesnog zanemarivanja mogućih posljedica.
– Ne razumiju region, ali razumiju kako iskoristiti najslabije države u regionu da bi zaradili novac, poručila je Helić.
Analiza Financial Timesa tako Bosnu i Hercegovinu predstavlja kao jedan od primjera promjene američke politike prema međunarodnim pitanjima, u kojoj se, prema ocjeni sagovornika ovog lista, sve više prepliću diplomatski interesi, politički utjecaj i poslovni aranžmani.

