Srbija u nedjelju izlazi na prijevremene parlamentarne izbore koji bi mogli označiti prekretnicu nakon 14 godina vlasti Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandra Vučića. Glavna trka vodi se između vladajuće liste ‘Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija’ i Studentske liste ‘Studenti pobjeđuju’, nastale nakon masovnih protesta zbog tragedije u Novom Sadu. Politički analitičar Žarko Puhovski upozorava da bi obje strane mogle proglasiti pobjedu, što bi otvorilo prostor za sukobe i nemire, prenosi Tportal.hr.
U Srbiji je na snazi izborna šutnja, a u nedjelju će se birališta otvoriti u 7 i zatvoriti u 20 sati. Izborni proces pratit će više od 16.000 domaćih i stranih posmatrača, dok se prvi zvanični preliminarni rezultati očekuju tokom izborne noći i u ponedjeljak ujutro.
Predizborna istraživanja daju različite rezultate. Neka prednost pripisuju Vučićevoj listi, druga studentima, a veći dio birača ostaje neodlučan ili ne želi otkriti za koga će glasati. Političku neizvjesnost pojačava zabrinutost zbog mogućih izbornih nepravilnosti i nasilja nakon zatvaranja birališta.
Puhovski: Obje strane mogle bi proglasiti pobjedu
Politički analitičar Žarko Puhovski ocijenio je u centralnom Dnevniku HRT-a da su izbori postali svojevrsni referendum o Vučiću i njegovoj političkoj budućnosti. ‘Izbori su organizovani kao referendum o Vučiću, to je inicirala studentska strana, ali Vučić je to prihvatio. On je odlučio da je popularniji od stranke i svakoga ko je uz njega’, rekao je Puhovski.
Dodao je da Vučić i dalje ima snažnu podršku, ali da također postoji ogromno nezadovoljstvo među građanima. Puhovski smatra da bi nakon objave rezultata moglo doći do ozbiljnih napetosti jer očekuje da obje strane proglase pobjedu. ‘Druga strana će, mislim, pokušati i juriš na Skupštinu kao što je bilo u oktobru 2000. godine. Tu treba očekivati čitav niz nemira. Pitanje je kome će se okrenuti organi reda, ali zasad su bili potpuno pod Vučićevom kontrolom’, rekao je.
Govoreći o ulozi policije, Puhovski je ustvrdio da ne očekuje da će sigurnosne snage okrenuti leđa Vučiću. Izrazio je i zabrinutost zbog grupa koje, kaže, djeluju uz policiju i fizički napadaju protivnike vlasti. Smatra i da Vučić u slučaju političkog poraza neće napustiti Srbiju. ‘Uvjeren sam da neće pobjeći. Vjerujem da je on spreman ići u zatvor da bi sebi stvorio poziciju za naredni period’, izjavio je.
Od tragedije u Novom Sadu do izbora
Najveći izazov dugogodišnjoj vlasti SNS-a izrastao je iz studentskih protesta koji su započeli nakon urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi. Protesti su se postepeno proširili širom Srbije, a zahtjevi za utvrđivanjem odgovornosti prerasli su u širi pokret protiv korupcije i nezadovoljstva stanjem institucija.
Studentski pokret sada prvi put izlazi na parlamentarne izbore s listom od 250 kandidata, među kojima su univerzitetski profesori, naučnici, ljekari, kulturni radnici i aktivisti. Njihov je cilj uspostava prijelazne stručne vlade koja bi trebala pripremiti uslove za institucionalne reforme i poštenije izbore.
Vučić, čija je stranka na vlasti od 2012. godine, tokom kampanje optuživao je studentski pokret da bi mogao izazvati haos te ga povezivao sa stranim uticajima. Bivši srbijanski predsjednik 27. septembra podnio je ostavku na tu dužnost kako bi učestvovao u parlamentarnoj izbornoj utrci. Dužnost predsjednice države privremeno je preuzela Ana Brnabić.
Hoće li izborni dan proteći mirno?
Tu je i pitanje regularnosti izbora, posebno biračkih spiskova i mogućnosti nadzora glasanja. Puhovski smatra da velik broj posmatrača može smanjiti dio nepravilnosti, ali upozorava na dugogodišnje probleme s evidencijom birača.
Organizacija za posmatranje izbora CRTA također je uoči glasanja upozorila na moguće nepravilnosti u biračkim spiskovima, pritiske na birače i neravnopravan položaj učesnika kampanje.
Sigurnosni stručnjak Darko Obradović za Dnevnik Nove TV upozorio je da bi do sukoba moglo doći posebno ako se tokom izbornog dana fizički susretnu suprotstavljene grupe pristalica. ‘Okidač može biti prije svega dodir jednih i drugih pristalica, fizički kontakt’, rekao je Obradović, dodajući da bi pojedinačni nasilni incidenti mogli eskalirati u večernjim satima.
Istakao je da politički akteri moraju pozvati građane na mirno čekanje izbornih rezultata.
Studentska lista okuplja vrlo različite političke opcije
Iako je Studentska lista postala glavni izazivač vladajućoj stranci, njeni kandidati ne dijele nužno iste političke stavove. Puhovski smatra da pokret okuplja vrlo različite grupe koje povezuje prije svega protivljenje Vučiću. ‘To je neka vrsta situacije u kojoj su se ljudi iz tog pokreta pojavili kao jedna gigantska politička crna rupa. Usisali su sve što je u Srbiji protiv Vučića i ne znamo kako je to probavljeno i šta će izaći vani’, ocijenio je.
Kritikovao je stav studentskog pokreta prema nacionalizmu. Kaže da je nacionalizam zasad jedina jasno prepoznatljiva zajednička ideološka pozicija liste, navodeći kao primjer da nije bilo osude angažmana državnih institucija na sahrani osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Studentska lista u predizbornom je programu izbjegla zauzimanje jasnih stavova o nekim osjetljivim vanjskopolitičkim pitanjima, uključujući Kosovo i evropske integracije. Njeni predstavnici poručuju da se žele fokusirati na borbu protiv korupcije, vladavinu prava i obnovu institucija.
Nezadovoljstvo i ekonomskim prilikama
Osim političke krize, Srbiju opterećuju i ekonomski te demografski problemi. Prema podacima koje je objavio Dnevnik Nove TV, prosječna neto plata tokom 2025. iznosila je oko 935 eura, a prosječna penzija 435 eura. Svaki peti stanovnik živi na rubu siromaštva, dok se zemlja suočava s iseljavanjem stanovništva.
Dragana Đurica iz Evropskog pokreta istakla je da građani odlaze u zemlje u kojima očekuju bolje institucije, kvalitetniji zdravstveni i obrazovni sistem te veće mogućnosti za dostojanstven život. Srbija je kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji od 2012., ali reforme u područjima vladavine prava, nezavisnosti institucija i slobode medija godinama napreduju sporo.
Puhovski stanje medija smatra jednim od najtežih problema Vučićeve vladavine, upozoravajući da će posljedice političke i društvene polarizacije ostati prisutne i nakon izbora.
Napeta izborna šutnja
Izborna šutnja i odbrojavanje do otvaranja birališta za prijevremene parlamentarne izbore u Srbiji protiču uz pojačane napetosti, dok se na društvenim mrežama nastavlja animiranje birača i poziv na što veću izlaznost, u čemu prednjače pristalice Studentske liste-Studenti pobjeđuju.
Izbori se održavaju u atmosferi duboke političke krize i podijeljenosti društva. Društvene mreže, koje su izvan zakonskih normi regulatornih pravila izborne šutnje, preplavljene su pozivima na glasanje i animiranjem birača, u čemu prednjače pristalice Studentske liste.
Provladini i Vučiću naklonjeni mediji u petak i subotu sasuli su salve optužbi na račun rijetkih kablovskih televizija i portala koji nisu pod kontrolom vladajućih naprednjaka, optužujući ih za ‘dehumanizaciju’ Vučića i njegove porodice, tvrdeći kako koriste metode političke propagande u trenutku kad im Vučić, kao nosilac izborne liste, poštujući izbornu šutnju, ne može odgovoriti.
Istovremeno, tabloid i kablovska televizija Informer, koji su u kampanji otvoreno podržavali Vučića i nastojali diskreditovati Studentsku listu, u subotu su na svojoj naslovnici objavili kao udarnu vijest o hapšenju političkog analitičara Dejana Lučića, osumnjičenog da je navodno počinio krivično djelo ‘izazivanje panike i nereda’.
Prema saopštenju beogradskog Višeg javnog tužilaštva, sumnja se da je on na društvenoj mreži TikTok objavio snimak u kojem je iznio ‘lažne tvrdnje’ i naveo, između ostalog, da će ‘na parlamentarnim izborima doći do izborne krađe, zbog čega će veliki broj nezadovoljnih građana izaći na ulice, ali će izostati reakcija vojske i policije koje će se povući pred masom’.
U međuvremenu, Savez samostalnih sindikata Srbije pozvao je u subotu nadležne institucije da ‘osiguraju zaštitu građana, političku nepristrasnost službi i zakonito postupanje tokom izbornog procesa, uključujući izborni dan 25. oktobra, te noć između 25. i 26. oktobra i period utvrđivanja rezultata i odlučivanja o izbornim prigovorima’.
Akademski krizni centar (AKC), neformalna mreža podrške i pozivni centar koji su osnovali nastavnici, istraživači i saradnici okupljeni oko inicijative ‘Pobunjeni Univerzitet’, pozvao je profesore, studente, maturante i ostale članove akademske zajednice u Srbiji da im se obrate ako dožive represiju, policijsku brutalnost ili hapšenja, navodeći da će njihov telefon biti dostupan 24 sata.
Portal Nova.rs, čija redakcija se uoči izbora složno oduprla nametanju propagandističkih urednika nove uprave portugalske investicijske grupe Alpac Capital, objavila je u subotu da je postala metom masovnih napada botova i da je za samo pola sata broj pratilaca njihovog portala porastao za oko 15.000 i da nastavlja rasti “neuobičajenom brzinom”.
“Riječ je o obrascu napada kojem su u prethodnom periodu bili izloženi brojni nezavisni mediji i organizacije u Srbiji, a koji potencijalno može dovesti do suspenzije njihovih naloga na društvenim mrežama”, objavio je portal Nova.rs.
Posebno zabrinjava činjenica, navodi taj portal, da se novi val napada “dešava upravo dan pred parlamentarne izbore u Srbiji, u trenutku kada je građanima od iznimne važnosti pravovremen pristup pouzdanim i nezavisnim informacijama”.
Prijevremeni parlamentarni izbori u Srbiji raspisani su nakon pritiska javnosti i višemjesečnih antivladinih protesta, birališta se otvaraju u nedjelju u sedam a zatvaraju u 20 sati, a po lokalnom vremenu u Srbiji glasat će i više od 100.000 srpskih državljana u dijaspori, na 93 glasačka mjesta u 37 zemalja.
