Lobističke aktivnosti Milorada Dodika u Sjedinjenim Američkim Državama sve više privlače pažnju američkih medija, dok se istovremeno otvaraju pitanja njihovih političkih i mogućih pravnih posljedica. Novinar Ivica Puljić i profesor međunarodnih odnosa Emir Hadžikadunić upozorili su da Bosna i Hercegovina mora snažnije djelovati diplomatskim kanalima, posebno u trenutku kada se odlučuje o budućnosti međunarodnog prisustva u zemlji.
Gostujući u emisiji Plenum na FTV-u, Puljić i Hadžikadunić govorili su o lobističkoj mreži povezanoj s Dodikom, odnosu administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa prema BiH, ulozi domaćih institucija i mogućim posljedicama predstojećih kongresnih izbora u SAD-u.
Iako se slažu da Dodikove aktivnosti ne treba potcjenjivati, sagovornici različito naglašavaju načine na koje BiH treba odgovoriti. Puljić insistira na profesionalnom lobiranju i snažnijem angažmanu bh. diplomatije, dok Hadžikadunić smatra da su zvanični diplomatski kanali važniji od lobističkih aktivnosti.
Puljić: Dodik se prelobirao, BiH mora iskoristiti priliku
Komentarišući sve veću pažnju američkih medija prema Dodikovom lobiranju, Ivica Puljić ocijenio je da je riječ o prilici koju Bosna i Hercegovina ne bi smjela propustiti.
„Podržao bih stav gospodina Hadžikadunića da se treba i to što prije, što hitnije, već je trebalo podići pojedine optužnice u nekoliko zemalja, osim Bosne i Hercegovine, pa i ovdje u SAD-u. Jer Dodik se malo, ja to volim reći, prelobirao, tako da je navukao tu jednu negativnu energiju odavde iz Sjedinjenih Američkih Država, kad su ljudi počeli otkrivati ko je on, što je on i na koji način funkcionira“, kazao je Puljić.
Posebno je kritikovao rad Ambasade BiH u Washingtonu, navodeći da nakon objavljivanja medijskih istraživanja o Dodikovim lobističkim aktivnostima nije primijetio dovoljno angažmana.
Smatra da je bh. diplomatija trebala reagovati organizovanjem konferencije za medije, dok bi novinari trebali nastaviti istraživati veze američkih zvaničnika s političkim strukturama u Republici Srpskoj.
Prema njegovim riječima, američkoj javnosti posebno su zanimljivi mogući sukobi interesa, uključujući kontakte osoba bliskih Trumpu s predstavnicima vlasti u Banjoj Luci.
Puljić je naveo i da su informacije o odluci Ustavnog suda BiH, kojom je lobiranje usmjereno na secesiju proglašeno neustavnim, prema njegovim saznanjima dostavljene relevantnim institucijama u SAD-u.
„Jeste, to je sve poslano, kako ja znam, iz Ministarstva vanjskih poslova, na sve moguće adrese ovdje u Sjedinjenim Američkim Državama. Radi se na tome, ali ja bih rekao više iz Sarajeva nego ovdje iz Washingtona“, naveo je.
Hadžikadunić: Moguće je ispitati odgovornost i u drugim državama
Emir Hadžikadunić istakao je da je Bosna i Hercegovina u proteklom periodu dobila značajnu pažnju vodećih američkih medija, među kojima su The New York Times, The Washington Post, Financial Times i CNN.
Prema njegovoj ocjeni, istraživanja o lobističkim aktivnostima povezanim s Republikom Srpskom mogla bi postati i unutrašnjopolitičko pitanje u SAD-u.
„Dakle, vrlo je važno naglasiti da ovo postaje unutrašnjopolitičko pitanje u samim Sjedinjenim Američkim Državama u jedno vrlo nezgodno vrijeme za Donalda Trumpa i mislim da su se ovi u BiH, ovi na tom subnacionalnom, subdržavnom nivou koji se bave paralobiranjem i paradiplomatskim aktivnostima, da su se ovaj put malo zaigrali i da su platili, a da će šteta biti zaista velika“, kazao je Hadžikadunić.
Objasnio je da entiteti mogu imati predstavništva u inostranstvu i lobirati za ekonomske, kulturne i investicijske interese. Međutim, problem nastaje kada se takve aktivnosti, kako tvrdi, koriste za zagovaranje secesije i djelovanje suprotno Ustavu BiH.
„Puno veći je problem kada se krši Ustav, kada vi kroz te paralobističke aktivnosti zapravo pozivate te lobističke organizacije da lobiraju za secesionizam, za odvajanje, za raspad države. Onda se krši zakon, krši se Ustav BiH“, rekao je.
Hadžikadunić smatra da bi trebalo ispitati postoji li osnova za pokretanje pravnih postupaka i izvan BiH, uključujući Austriju i SAD, ukoliko su prekršeni tamošnji zakoni.
„Dakle, mislim, mi u BiH možda bi trebalo neki pravni tim da se okupi i da se vidi, osim ovo kršenje u BiH, da se vidi prostor za djelovanje, da se eventualno pokrene neka parnica protiv tih ljudi ako su kršili zakone u Austriji i SAD-u“, naveo je.
Može li Dodik promijeniti američku politiku prema BiH?
Hadžikadunić je upozorio da se Dodikove vanjskopolitičke aktivnosti ne smiju potcijeniti.
Podsjetio je na njegove kontakte s predstavnicima Izraela, Evropske unije, američke administracije i Srbije, ocjenjujući da Dodik dobro razumije transakcijski pristup vanjskoj politici Donalda Trumpa.
„Zato ga ne treba nimalo potcijeniti. Druga stvar, on je jako dobro shvatio transakcijsku vanjsku politiku Donalda Trumpa, odnosno ljudi iz njegovog okruženja“, kazao je Hadžikadunić.
Ipak, smatra da lobiranje može utjecati na pojedine odluke aktuelne američke administracije, ali ne i nužno promijeniti dugoročnu američku politiku prema BiH.
„Ono što oni lobiranjem nikada vjerovatno neće promijeniti jeste taj strateški odnos SAD-a kao države. Ja ne govorim o jednoj administraciji, govorim o Americi kao državi. A to je podrška, dakle, formule BiH – jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda plus građani BiH. To je taj postulat koji je kao beton, armirani beton“, izjavio je.
Dodao je da lobističke aktivnosti, prema njegovoj ocjeni, nisu promijenile stavove američkih kongresmena i senatora koji tradicionalno podržavaju Bosnu i Hercegovinu.
Puljić, s druge strane, smatra da je Dodik dolaskom Trumpove administracije pronašao političke saveznike među osobama koje su spremne podržavati njegove interese.
Upozorio je i na način na koji Dodikovi lobisti pokušavaju njegovu politiku predstaviti kao zaštitu kršćanskih i zapadnih vrijednosti.
Puljić upozorava na pitanje produženja mandata EUFOR-a
Jedno od najvažnijih pitanja, prema Puljiću, jeste budućnost međunarodnih vojnih snaga u Bosni i Hercegovini.
Govoreći o predstojećoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, istakao je da će stav SAD-a prema produženju mandata EUFOR-a biti posebno značajan.
„Sad je najvažnije, 30., da vidimo hoće li Amerikanci podržati produženje snaga EUFOR-a za iduću godinu. To je ključna stvar“, naglasio je.
Puljić tvrdi da Dodik putem svojih lobista nastoji utjecati i na budućnost EUFOR-a.
„Znam da Dodik lobira, i to sam i objavljivao, da Dodik lobira polako nekako da se taj EUFOR također ugasi preko ovih Trumpovih lobista“, rekao je.
Govoreći o Uredu visokog predstavnika (OHR), ocijenio je da promjene u odnosu američke administracije prema toj instituciji ne treba pripisivati isključivo Dodikovom lobiranju.
Prema njegovom mišljenju, aktuelna administracija želi međunarodnog predstavnika koji neće djelovati suprotno njenim političkim interesima.
Šta bi kongresni izbori mogli značiti za BiH?
Puljić je govorio i o mogućim promjenama u američkom Kongresu nakon izbora.
Ocijenio je da bi eventualno preuzimanje kontrole demokrata nad jednim od domova Kongresa moglo otežati Trumpovoj administraciji donošenje pojedinih zakona i otvoriti prostor za nova kongresna saslušanja.
„On neće moći neke zakone koje je do sada mogao lako progurati kroz Kongres. Bit će vjerovatno, ukoliko demokrate uzmu kontrolu nad makar jednim domom, vjerovatno Zastupničkim domom, vidjet ćemo kakvi će biti rezultati, da će oni imati razna saslušanja“, kazao je.
Ipak, ne očekuje da bi takav razvoj događaja odmah donio promjene u odnosu Washingtona prema BiH.
„Ne vidim da nešto može imati nekakav trenutačan pozitivan utjecaj za Bosnu i Hercegovinu“, istakao je.
Upozorio je i da BiH mora graditi nove kontakte u američkom Kongresu te bolje koristiti potencijal bosanskohercegovačke dijaspore.
Različiti pristupi lobiranju i kritike bh. diplomatije
Puljić je napravio razliku između lobističkih aktivnosti Milorada Dodika i Dragana Čovića.
Prema njegovim riječima, pojedini Dodikovi lobistički ugovori kao cilj navode nezavisnost Republike Srpske, dok se Čovićevo lobiranje odnosi na konstitutivnost naroda uz očuvanje teritorijalnog integriteta BiH.
„Kod Dragana Čovića ništa od toga ne postoji. Postoji potpuno drugačiji pristup. On lobira da se priznaje konstitutivnost tri naroda u Bosni i Hercegovini, ali govori da lobira za suverenu, teritorijalno nepodijeljenu Bosnu i Hercegovinu“, naveo je Puljić.
Ocijenio je da su bošnjački politički predstavnici propustili brojne prilike za lobiranje tokom proteklih decenija.
„Veliki je problem što je Bosna razjedinjena, što ne možete ići s jednim stavom, uvijek imate tri stava i to je veliki problem. Mora se lobirati, ali profesionalno“, naglasio je.
Posebno je kritikovao ocjene pojedinih predstavnika State Departmenta da je ukidanje sankcija Dodiku doprinijelo stabilizaciji BiH.
„Ali to ostaje zatvoreno u State Departmentu, zato što u State Departmentu kažu da je skidanje sankcija Miloradu Dodiku dovelo do stabilizacije situacije u BiH. Suluda izjava, suluda!“, poručio je Puljić.
Hadžikadunić je, međutim, naglasio da je za BiH važnije jačanje institucionalne diplomatije nego oslanjanje na lobističke kompanije.
„Naše ambasade, naše ministarstvo, naš ministar vanjskih poslova, naši članovi Predsjedništva, njihova komunikacija sa službenom Amerikom i svakom drugom državom puno je važnija za državu Bosnu i Hercegovinu“, zaključio je.
Puljić se na kraju osvrnuo i na rasprave u Ujedinjenim narodima o naslijeđu međunarodnog pravosuđa za ratne zločine, pohvalivši nastup ambasadora BiH Zlatka Lagumdžije i njegovo insistiranje na činjenicama o genocidu počinjenom nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine.
