Riječ je o političkom konceptu koji nastoji očuvati postojeći model etničke podjele Bosne i Hercegovine, ograničiti jačanje državnih institucija i usporiti transformaciju zemlje prema savremenoj evropskoj demokratiji.
Izjava Dragana Čovića da “Bosna i Hercegovina ne može biti građanska država”, zatim tvrdnja da bi pitanje Ureda visokog predstavnika (OHR) trebalo “rješavati u Briselu”, kao i pokušaj negiranja političkih blokada koje godinama proizvode HDZ BiH i SNSD, ne predstavljaju samo još jednu dnevno-političku polemiku.
Riječ je o političkom konceptu koji nastoji očuvati postojeći model etničke podjele Bosne i Hercegovine, ograničiti jačanje državnih institucija i usporiti transformaciju zemlje prema savremenoj evropskoj demokratiji.
Piše: Dr. Sejo Sušić, za Radiosarajevo.ba
Takva politika danas sve otvorenije dolazi u sukob sa evropskim standardima demokratije, presudama Evropskog suda za ljudska prava i obavezama koje je Bosna i Hercegovina preuzela na svom evropskom putu.
Čović i Dodik na istom političkom kursu
Izjava Dragana Čovića da pitanje OHR-a treba “rješavati u Briselu” nije samo diplomatska formulacija niti administrativni prijedlog. U političkom smislu, takav stav predstavlja približavanje dugogodišnjoj politici Milorada Dodika i SNSD-a, koji godinama zagovaraju smanjenje ili potpuno uklanjanje međunarodnog nadzora iz Bosne i Hercegovine.
Iako HDZ BiH i SNSD često koriste različitu političku retoriku prema međunarodnoj zajednici, njihov zajednički interes sve više djeluje usklađeno — slabljenje međunarodnog prisustva kako bi domaće etnonacionalne elite zadržale dominantnu kontrolu nad političkim procesima i institucijama.
Posebno je problematično što zahtjevi za slabljenjem OHR-a dolaze upravo od političkih aktera koji istovremeno proizvode najdublje institucionalne krize u zemlji. Time nastaje politički paradoks: oni koji svojim djelovanjem destabilizuju politički sistem žele oslabiti mehanizam koji je uspostavljen upravo radi zaštite Dejtonskog sporazuma i očuvanja stabilnosti države.
OHR nije uspostavljen slučajno niti proizvoljno. Njegovo postojanje rezultat je međunarodnog dejtonskog okvira, nastalog nakon rata upravo zbog nepovjerenja da će domaće političke elite same uspjeti očuvati stabilnost i funkcionalnost države. Kontinuirane blokade institucija i političke krize posljednjih godina pokazuju da razlozi za njegovo postojanje nisu nestali. Cjelokupan tekst možete pročitati na ovom linku.
