Ekonomski stručnjak i federalni zastupnik Admir Čavalić upozorio je da se radi o izrazito negativnom trendu
Broj penzionera u Bosni i Hercegovini gotovo se izjednačio s brojem zaposlenih radnika, a stručnjaci upozoravaju da bi postojeći penzioni sistem u narednim godinama mogao postati potpuno neodrživ ukoliko se hitno ne poduzmu ozbiljne reformske mjere.
Prema procjenama, entitetskim vladama već sada svake godine nedostaje više od 400 miliona KM za isplatu penzija, dok bi do 2032. godine taj iznos mogao narasti na čak milijardu i 600 miliona KM, piše Večernji.ba.
Problem dug 20 godina
Demografi upozoravaju da je riječ o problemu na koji se ukazuje više od dvije decenije, ali koji vlasti na svim nivoima uglavnom ignorišu. Kao ključni razlozi navode se negativna demografska kretanja, pad nataliteta i masovno iseljavanje stanovništva.
Trenutno u BiH na jednog penzionera dolazi svega 1,2 zaposlena radnika, dok je prosjek u državama Evropske unije znatno povoljniji i iznosi 1:1,8.
Da bi BiH dostigla evropski prosjek, bilo bi potrebno zaposliti nekoliko stotina hiljada novih radnika, što je u trenutnim okolnostima gotovo nemoguće zbog nedostatka radne snage.
Negativan trend
Posebno zabrinjavajući podaci dolaze iz Federacije BiH, gdje je omjer zaposlenih i penzionera gotovo izjednačen. Prema podacima Federalnog zavoda za PIO, trenutno na jednog penzionera dolazi svega 1,19 zaposlenih radnika.
Ekonomski stručnjak i federalni zastupnik Admir Čavalić upozorio je da se radi o izrazito negativnom trendu.
“Kada se formirao Bismarckov penzioni fond, u Njemačkoj je bilo osam radnika na jednog penzionera, a zlatno pravilo je četiri naprema jedan. Mi smo na 1,19 naprema jedan”, rekao je Čavalić.
Iz Federalnog zavoda za PIO navode da je prosječan broj osiguranika tokom 2025. godine iznosio 544.730, dok je prosječan broj korisnika penzija bio 459.578.
“Iako bi s aspekta održivosti sistema svakako bilo poželjnije da je omjer osiguranika i penzionera povoljniji, napominjemo da se navedeni omjer kreće na približno istom nivou već posljednjih deset godina”, kazao je za Faktor Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za PIO.
Sve niže penzije
Loš odnos između broja zaposlenih i penzionera direktno utiče i na visinu penzija, zbog čega veliki broj građana prima iznose nedovoljne za osnovne životne troškove.
Dodatne zabrinutosti izazvale su i izmjene Zakona o PIO u FBiH, posebno člana 81, koji reguliše obračun najniže penzije.
Prema ranijim zakonskim rješenjima, osoba sa 15 godina radnog staža i navršenih 65 godina života mogla je ostvariti pravo na najnižu penziju, koja trenutno iznosi 666,72 KM.
Međutim, nakon izmjena zakona, minimalni iznosi u određenim slučajevima postaju znatno niži. Tako bi, prema novom modelu obračuna, osiguranik sa 15 godina staža mogao ostvariti penziju od svega 434 KM, i to pod uslovom da je tokom cijelog radnog vijeka imao platu u visini prosječne plate u Federaciji BiH.
Iz Federalnog zavoda za PIO pojašnjavaju da su takvi slučajevi u praksi rijetki jer većina građana tokom radnog vijeka nema stabilna i jednaka primanja.
“Ipak, ako bismo zamislili tri scenarija u kojima osiguranici ostvaruju radni staž od 15, 20, odnosno 25 godina, uz platu koja je u svakoj godini iznosila polovinu prosječne plate, sva tri osiguranika bi, prema važećem načinu obračuna, ostvarila penziju nižu od najniže penzije propisane članom 81. Zakona o PIO”, naveli su iz Zavoda.
Prema aktuelnoj vrijednosti općeg boda, izračuni penzija u takvim slučajevima izgledaju ovako:
za 15 godina staža: 197,55 KM
za 20 godina staža: 263,40 KM
za 25 godina staža: 329,25 KM
Ako bi iste osobe ostvarile pravo na najnižu penziju prema novim pravilima, iznosi bi bili:
15 godina staža: 434,62 KM
20 godina staža: 470,83 KM
25 godina staža: 507,05 KM
Stručnjaci upozoravaju da bez ozbiljnih ekonomskih i demografskih mjera Bosnu i Hercegovinu očekuju još veći problemi u finansiranju penzionog sistema, dok će buduće generacije penzionera biti suočene sa sve manjim primanjima i nesigurnijom starošću.
