Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović izjavio je u Dnevniku D Federalne televizije da njegov nedavni sastanak s pomoćnikom generalnog sekretara NATO-a Borisom Rugeom predstavlja još jednu potvrdu snažne i kontinuirane podrške ove vojne alijanse suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Kako je naveo, s tog susreta poslana je jasna poruka da Zapadni Balkan ne smije ostati bez odgovarajuće sigurnosne zaštite.
Bećirović je istakao da NATO pažljivo prati stanje u Bosni i Hercegovini i širem regionu te da neće dozvoliti nastanak sigurnosnog vakuuma koji bi mogao ugroziti stabilnost. Naglasio je da je saradnja Bosne i Hercegovine s NATO savezom dugoročna, institucionalna i jasno utemeljena u međunarodnim sporazumima. Posebno je podsjetio na Aneks 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je precizirana posebna uloga NATO-a u očuvanju mira i sigurnosti u BiH.
Govoreći o članstvu Bosne i Hercegovine u NATO-u, Bećirović je poručio da se radi o državnoj strateškoj odluci ugrađenoj u važeće zakone i zvanične dokumente. Naglasio je da o tom pitanju ne mogu odlučivati pojedinci, političke stranke ili etničke grupe, već isključivo nadležne državne institucije. Dodao je da svako ko želi promijeniti vanjskopolitički pravac zemlje to mora učiniti kroz Parlamentarnu skupštinu BiH i propisane demokratske procedure.
Osvrćući se na sigurnosnu situaciju u zemlji, Bećirović je ocijenio da Bosna i Hercegovina ostaje stabilna uprkos izazovima i političkim pritiscima iz prethodnog perioda. Podsjetio je da su tokom prošle godine postojale otvorene prijetnje urušavanjem državnih institucija, ali da se takvi scenariji nisu ostvarili. Prema njegovim riječima, država je opstala, institucije rade, a politički projekti usmjereni protiv ustavnog poretka nisu dali rezultate.
Bećirović je naglasio i da su globalne geopolitičke okolnosti, naročito nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, značajno izmijenile međunarodne odnose. U tom kontekstu smatra da Bosna i Hercegovina mora voditi jasnu, dosljednu i principijelnu vanjsku politiku, fokusiranu na evropske i evroatlantske integracije, uz paralelno jačanje ekonomskih veza s drugim dijelovima svijeta.
Govoreći o svom angažmanu u Sjedinjenim Američkim Državama, Bećirović je naveo da je tokom brojnih sastanaka u oba doma američkog Kongresa zastupao interese građana Bosne i Hercegovine. Kao jedan od konkretnih rezultata tog rada naveo je zakon o nacionalnoj sigurnosti SAD-a, potpisan u decembru prošle godine, koji uključuje odredbe o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, kao i mogućnost ponovnog uvođenja sankcija akterima koji destabiliziraju region.
Najavio je i da sredinom marta preuzima predsjedavanje Predsjedništvom BiH, ističući da ta funkcija donosi veću međunarodnu vidljivost i direktnije učešće na ključnim globalnim forumima, uključujući Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija i Vijeće sigurnosti. Na kraju je poručio da dobri odnosi sa susjednim državama zavise prije svega od poštivanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
