Najnoviji istup stalnog predstavnika Rusije pri UN-u Vasilija Nebenzje ponovo je otvorio pitanje: da li se Bosna i Hercegovina posmatra kao država koja treba stabilizaciju kroz reforme i evropski put, ili kao “dejtonski balans” koji se ne smije dirati. Nebenzja tvrdi da je nestabilnost u BiH rezultat dugogodišnje zapadne politike i da Zapad potkopava Dejton.
“Duboko smo ubijeđeni da je nestabilnost u BiH rezultat dugogodišnje izrazito antisrpske politike zapadnih država…”
U nastavku insistira da je jedino rješenje strogo držanje dejtonske formule:
“Samo dejtonski principi utemeljeni na formuli za ravnopravnost tri konstitutivna naroda i dva entiteta mogu osigurati neophodnu ravnotežu.”
OHR kao meta: Schmidt bez “saglasnosti SB UN”
Najvažnija politička meta u njegovoj izjavi je visoki predstavnik Christian Schmidt. Nebenzja tvrdi da je postavljen suprotno procedurama i bez saglasnosti Vijeća sigurnosti, te kritikuje njegove kasnije aktivnosti.
“To uključuje i postavljanje njemačkog državljanina Christiana Schmidta… bez saglasnosti Savjeta bezbjednosti…”
Ovo je jezgro spora koji traje od 2021: u Vijeću sigurnosti nije usvojena rezolucija koja bi podržala Schmidta, pa Rusija i dio aktera u RS tvrde da on nije legitiman.
S druge strane, PIC Steering Board je objavio formalnu odluku o imenovanju Schmidta, a u određenim međunarodnim tumačenjima se navodi da ne postoji pravna obaveza da Vijeće sigurnosti “potvrđuje” imenovanje.
UN i Dejton: istina i interpretacije
Nebenzja kaže da je primarna uloga Vijeća sigurnosti održavanje Dejtonskog sporazuma:
“Primarna uloga Savjeta bezbjednosti UN je održavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma…”
Rezolucija 1031 iz 1995. zaista “pozdravlja i podržava” Dejton i postavlja okvir međunarodne implementacije.
Međutim, u BiH se decenijama vodi rasprava: da li je međunarodni nadzor (OHR) “privremeni čuvar mira” ili “stalni protektorat”; da li su reforme nužne ili su “nasilno nametanje”. To je razlog zašto iste činjenice različiti akteri čitaju potpuno suprotno.
Kosovo kao “najveće žarište” i Balkan u UN agendi
Nebenzja tvrdi da Balkan nije slučajno i dalje aktivna tačka Vijeća sigurnosti i opisuje Kosovo kao najveće žarište.
“…složena situacija u BiH, kao i na Kosovu… ostaje najveće žarište.”
Ova tvrdnja služi i kao geopolitički okvir: Rusija time podsjeća da region posmatra kao jedno od ključnih “spornijih” područja, gdje Zapad i Rusija imaju suprotstavljene interese i tumačenja.
Šta ova poruka znači za BiH diplomaciju?
U praktičnom smislu, ovakve izjave:
- pojačavaju pritisak na BiH da se “izjasni” ili da bude predmet tuđih izjava,
- produbljuju spor o OHR-u,
- i daju dodatnu municiju domaćim akterima koji žele blokirati odluke ili delegitimizirati institucije.
Dugoročno, najveća šteta može biti reputacijska: BiH se u međunarodnom prostoru ponovo opisuje kroz krizu, a ne kroz reformske ciljeve. Time se smanjuje fokus na pitanja koja su građanima najvažnija: radna mjesta, cijene, zdravstvo i borba protiv korupcije.
Nebenzjina izjava je nastavak jasne ruske politike prema BiH: insistiranje na Dejtonu kao “nepromjenjivoj ravnoteži”, osporavanje legitimiteta visokog predstavnika i kritika Zapada zbog “miješanja”. Reakcije će zavisiti od političkih blokova u BiH, ali poruka je već odjeknula: BiH je ponovo u centru geopolitičkog nadmetanja narativa.
