“Prave zamku za Bošnjake”: Izetbegović u Mostaru govorio o propagandi, lobiranju i globalnim sukobima
Na zajedničkom iftaru u Mostaru, kojem je prisustvovao i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, u fokusu govora bile su dvije teme: ratovi i sukobi u svijetu, te, kako tvrdi, pokušaji da se Bošnjaci prikažu kroz negativan narativ u međunarodnoj javnosti. Izetbegović je poručio da se BiH nalazi u vremenu kada globalne krize lako postaju instrument za unutrašnje obračune i “etiketiranja”.
Prvo je istakao vrijednost mira u Bosni i Hercegovini, podsjetivši da se u svijetu trenutno sukobljavaju zemlje koje su, prema njegovom tumačenju, bile prijateljske prema BiH u različitim periodima. Spomenuo je SAD i Iran, naglašavajući da BiH treba da želi što brži prestanak rata i uspostavu mira.
“U ovom ratu ratuju naše prijateljske zemlje… Niko nije za Bosnu i Hercegovinu učinio onoliko koliko su učinile SAD… Šesdeset hiljada američkih vojnika… je ovdje čuvalo mir. Niko nije srčanije pomagao Bosnu i Hercegovinu od Iranaca… Ono što im mi svima možemo poželjeti jeste da ovo prestane i da se što prije desi mir”, poručio je Izetbegović.
Optužbe o “narativima zasnovanim na lažima”
Nakon geopolitičkog uvoda, Izetbegović se prebacio na domaću političku scenu. Tvrdi da se kroz lobiste i propagandu pokušava nametnuti slika o Bošnjacima kao kolektivno problematičnim, te da se takav narativ, prema njemu, gradi iz entiteta RS.
Posebno je naglasio da se, kako kaže, plasiraju laži koje Bošnjake pokušavaju prikazati kao neprijatelje Jevreja i hrišćana, s ciljem da se u evropskoj javnosti stvori okvir “obračuna” s muslimanima.
“Nisu oni džaba lagali kako smo mi krivi za smrt 45.000 jevrejske djece. I da mi dominiramo nas hrišćanima u Bosni i Hercegovini.”
Zatim je izgovorio rečenicu koja je postala ključni naslov cijele poruke:
“Prave zamku za nas da nas svrstaju među one sa kojima bi se judeo-hrišćanska Evropa trebala obračunati.”
Ove izjave treba čitati u kontekstu njegovog argumenta: on ne tvrdi da su Bošnjaci “krivi” za bilo šta, nego da se takve optužbe, prema njegovim riječima, pokušavaju pripisati Bošnjacima kao politička stigma.
Zašto je “etiketiranje” opasno u vremenu globalne eskalacije?
Izetbegovićev argument je da se međunarodna atmosfera može zloupotrijebiti za domaće ciljeve. Kada u Evropi raste retorika o “civilizacijskom sukobu”, onda svako “pakovanje” Bošnjaka u okvir ekstremizma ili “prijetnje” može imati posljedice: od diplomatskih odnosa, preko investicijske klime, do pojačavanja unutrašnjih napetosti.
Drugim riječima, njegova poruka je da se Bošnjake pokušava gurnuti u šablon koji je već spreman u dijelu evropske desnice: muslimani kao kolektivni problem. U tom šablonu se onda sve lokalne činjenice brišu, a ostaje samo etiketa.
“Planova ima, ali su jači oni koji im se protive”
Izetbegović je, uprkos upozorenjima, pokušao ostaviti dozu optimizma. Kaže da postoje “planovi” koji se tiču BiH, ali i da postoje jače snage koje se takvim planovima protive. Njegova poenta je da stabilnost BiH nije samo interes građana BiH, nego i interes Evrope i SAD.
“Postoje i razni planovi koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu, ali su jači oni koji im se protive… Potrebni su i Evropi, Americi. Ovdje će biti mir, ovdje će biti stabilnost i ovdje će, ako Bog da, biti napredak…”, kazao je.
U posljednjoj rečenici, očekivano, povezao je “napredak” s povratkom SDA na vlast:
“…a taj napredak će se ostvarivati kada se snažna SDA vrati na vlast”, dodao je Izetbegović.
Šta je politička poruka, a šta je šira društvena poruka?
Politička poruka je jasna: mobilizacija birača i predstavljanje SDA kao garant stabilnosti. Šira društvena poruka je upozorenje na informacijski rat: u modernim sukobima, priče i narativi postaju oružje, a šteta se može praviti i bez ijednog metka — kroz etikete, lobiranja, dezinformacije i strah.
Izetbegovićev govor u Mostaru spaja globalni i lokalni okvir: ratove u svijetu i borbu za imidž Bošnjaka i BiH. Njegova ključna tvrdnja je da se pokušava napraviti “zamka” kako bi se Bošnjaci prikazali kao dio “neprijateljskog bloka” u Evropi. Istovremeno, poručuje da će BiH ostati stabilna i da stabilnost treba i velikim međunarodnim akterima.
