O američkoj strategiji nacionalne sigurnosti, ali i stvarnim dometima bosanskohercegovačkog lobiranja u Washingtonu, govorio je specijalni dopisnik FTV-a Ivica Puljić.
Na senatskom Pododboru za Evropu, koji djeluje u okviru Odbora za vanjske poslove, održano je svjedočenje na temu evropske energetske sigurnosti. Tom prilikom govorilo se i o projektu Južne plinske interkonekcije između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, javlja dopisnik Federalne televizije iz Sjedinjenih Američkih Država Ivica Puljić.
Osvrćući se na često postavljano pitanje da li je upravo ova godina presudna za Zapadni Balkan, Puljić relativizira takve tvrdnje, podsjećajući da se region već decenijama nalazi u kontinuiranom stanju političke nestabilnosti. „Mislim da je, zapravo, svaka godina presudna za Zapadni Balkan“, naglašava Puljić.
Konferencija Atlantic Councila i diplomatski kalendar Washingtona
Puljić pojašnjava kontekst konferencije Atlantic Councila koja se održava danas, kao i značaj političkih imena koja će na njoj učestvovati, ističući da se radi o događaju koji je dio šireg diplomatskog kalendara u Washingtonu.
Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, zajedno s Miloradom Dodikom, boravi u Washingtonu, gdje je, prema Puljićevim riječima, posebno aktivna na polju javne promocije. Cvijanović se putem društvenih mreža pohvalila susretima s brojnim kongresmenima, kao i s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom.
„Danas će se u Atlantic Councilu održati konferencija na kojoj će učestvovati Željka Cvijanović, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, kao i još nekoliko političara sa Zapadnog Balkana“, naveo je Puljić.
Dodaje da se ovakvi skupovi redovno organizuju upravo u periodu Molitvenog doručka, kada se u Washingtonu okuplja veliki broj međunarodnih delegacija. „To se uvijek koristi kada je molitveni doručak u opticaju i kada dođe mnogo političara, pa onda nevladine organizacije u Washingtonu organizuju dodatne skupove.“
Promjena američke sigurnosne strategije
Prema riječima Puljića, ključna poruka koja dolazi iz analitičkih krugova Atlantic Councila odnosi se na promjenu američke globalne i evropske politike, što ima direktne posljedice i po Balkan.
„Prema ekspertima Atlantic Councila, nova američka strategija nacionalne sigurnosti najavljuje smanjenje američkog angažmana u Evropi“, ističe Puljić.
Takva promjena, upozorava on, može imati ozbiljne posljedice po zemlje koje su se godinama oslanjale na američku političku i sigurnosnu podršku. „To bi, naravno, moglo uticati i na Balkan, posebno na Bosnu i Hercegovinu, koja se od devedesetih oslanjala na Sjedinjene Američke Države i međunarodnu zajednicu.“
Puljić dodaje da ova promjena ne izaziva zabrinutost samo u regiji, već i među evropskim saveznicima SAD-a.
Odnosi zemalja regiona s američkom administracijom
Analizirajući odnose pojedinih zemalja Zapadnog Balkana s aktuelnom američkom administracijom, Puljić ukazuje na različite pristupe i rezultate.
„Kosovo je napravilo određene korake ka približavanju Trumpovoj administraciji, Crna Gora također, dok je Srbija u tom procesu nazadovala“, navodi Puljić.
Preporuke za Bosnu i Hercegovinu
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Puljić prenosi preporuke Atlantic Councila koje se odnose na unutrašnje reforme i sposobnost države da realizira strateške projekte.
„Bosna i Hercegovina bi, prema Atlantic Councilu, trebala unaprijediti vlastiti reformski program, raditi na ozbiljnim ustavnim promjenama i pokazati sposobnost realizacije velikih infrastrukturnih projekata, poput Južne plinske interkonekcije“, istakao je.
Lobiranje, propaganda i stvarni politički utjecaj
Puljić se osvrnuo i na rasprave vođene na Senatskom pododboru za Evropu, posebno u kontekstu energetskih projekata i pitanja političkog utjecaja u Bosni i Hercegovini.
Govoreći o lobiranju bh. zvaničnika u Washingtonu, Puljić pravi jasnu razliku između stvarnog političkog utjecaja i propagandnih aktivnosti.
„Željka Cvijanović je ovdje u Washingtonu otišla najdalje kada je riječ o lobiranju, ali više u smislu propagande nego stvarnog političkog utjecaja“, naglasio je Puljić.
Dodik, marginalni susreti i simbolika Molitvenog doručka
Govoreći o Miloradu Dodiku, Puljić ističe da se njegovi susreti u Washingtonu često u javnosti predstavljaju kao politički značajni, iako se, u stvarnosti, radi o kontaktima ograničenog dometa.
„Ono što je pomalo žalosno jeste koliko ljudi i mediji nasjedaju na tu propagandu. Cvijanović i Dodik su se sastajali s marginalnim zakonodavcima u Kongresu“, rekao je Puljić.
Podsjeća da samo prisustvo Molitvenom doručku nema posebnu političku težinu, s obzirom na masovnost događaja. „Na molitvenom doručku su bili kao i još osam drugih učesnika iz BiH, među oko tri i po hiljade zvanica iz cijelog svijeta.“
Kao primjer simbolike bez stvarnog sadržaja, Puljić navodi fotografije iz hodnika koje su plasirane u javnost. „Slali su slike iz hodnika, poput one s američkim ministrom odbrane Peteom Hegsethom, koji je samo izašao po kafu.“
Drugi bh. politički akteri u Washingtonu
Puljić ukazuje i na prisustvo drugih bh. političkih aktera u Washingtonu, navodeći drugačiji pristup i sadržajnije angažmane.
„Sabina Ćudić je ovdje i učesnica je važnog međunarodnog skupa – međuparlamentarnog sigurnosnog foruma“, rekao je.
Dodaje da Cvijanović, barem zasad, nema sastanke na visokom nivou u State Departmentu. „State Department, čini se, trenutno nije zainteresiran.“
Puljić se osvrnuo i na širi politički kontekst vezan za Dodika i Republiku Srpsku.
„Dodiku su skinute sankcije, sklonjen je s izvršne vlasti, a Narodna skupština RS-a je, na zahtjev američke administracije, povukla sporne zakone. Danas se u State Department ne ulazi tako lako“, navodi Puljić.
Istovremeno ističe da drugi bh. zvaničnici imaju kontinuitet ozbiljnih kontakata u SAD-u.
„U Americi su često ministar vanjskih poslova Dino Konaković i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je u decembru imao susrete s mnogo značajnijim zakonodavcima nego što su to imali Cvijanović i Dodik.“
Na kraju, Puljić se osvrnuo i na ulogu Ambasade BiH u Washingtonu, pojašnjavajući raniju izjavu.
„Dužan sam pojašnjenje. Jučer sam rekao da ambasador Sven Alkalaj nije pomogao Denisu Bećiroviću u organizaciji sastanaka.“
Dodaje da je naknadno dobio dodatne informacije. „Ambasada je, prema mojim saznanjima, samo telefonski dobila imena američkih zvaničnika, ali navodno nije poslan zvanični pismeni zahtjev iz Sarajeva. Sve je zatraženo tek pet dana prije dolaska, što je izuzetno kratko.“
Puljić je najavio i dolazak još jednog člana Predsjedništva BiH u Washington. „U subotu dolazi predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić. Ovo mu je četvrti dolazak od 20. septembra, ali nijednom nije imao susret s važnijim američkim zvaničnikom.“
