„Istakla sam da od administracije predsjednika Trumpa očekujemo podršku kako bi se konačno zatvorilo poglavlje nedemokratskog stranog intervencionizma u Bosni i Hercegovini“, poručila je Željka Cvijanović putem društvenih mreža.
O aktivnostima Cvijanović tokom boravka u Washingtonu izvještavao je i Ivica Puljić, dopisnik FTV-a iz američke prijestonice, koji je američkim sagovornicima prenio stavove članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Demokratska kongreskinja April McClain Delaney iz savezne države Maryland nedavno se oglasila o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na postupke Milorada Dodika. Tako je 13. marta 2025. godine, zajedno s još nekoliko zastupnika iz Marylanda, objavila saopćenje u kojem se navodi:
„Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, predstavlja međunarodnu zabrinutost zbog svoje secesionističke retorike i nedavnih javnih istupa, uključujući nošenje kape ‘Make America Great Again’ i otvorenu podršku Donaldu Trumpu, što se često spominje u političkim analizama i dezinformacijama.“ U istom dokumentu istaknuto je i da „američki Kongres pažljivo prati dešavanja u regionu, dok zakonodavne inicijative uključuju i Zakon o sjećanju na genocid u Srebrenici iz 2023. godine, usmjeren na suočavanje s historijskim i aktuelnim tenzijama“.
Riječ je upravo o kongreskinji s kojom se Željka Cvijanović susrela i fotografisala ispred njenog ureda, u hodniku, a ne u samim službenim prostorijama.
Cvijanović je u kabinetu razgovarala i s kongreskinjom Claudiom Tenney iz savezne države New York, što ne iznenađuje s obzirom na to da Tenney predvodi srpski Caucus u američkom Kongresu i otvoreno podržava politiku Donalda Trumpa.
Prema pojedinim navodima, Claudia Tenney se spominje i kao potencijalna kandidatkinja za američku ambasadoricu u Srbiji. U prošlosti je imala i profesionalne i privatne veze s bivšom Jugoslavijom, a tokom osamdesetih godina bila je jedina Amerikanka zaposlena u tadašnjem jugoslavenskom generalnom konzulatu u New Yorku.
Više puta je boravila u Beogradu, gdje je naučila srpski jezik. „Claudia će se nastaviti boriti za našu zajednicu i pomagati nam da ostvarimo naše ciljeve. U Kongresu imamo snažnog prijatelja i saveznika“, poručuju srpske organizacije u Sjedinjenim Američkim Državama.
Među susretima je zabilježen i onaj s kongreskinjom Annom Paulinom Lunom iz Floride, još jednom izrazitom pristalicom Donalda Trumpa. Luna je na društvenoj mreži X navela da se sastala s „Predsjednicom Bosne i Hercegovine (?!)“. Zanimljivo je da je ranije javno, uz vidno negodovanje, postavila pitanje ko stoji iza takozvanog „ljudskog safarija“ u Sarajevu i ko su ljudi koji su ga organizovali.
Cvijanović je imala i sastanak sa senatorom Ronom Johnsonom iz Wisconsina, dugogodišnjim republikanskim političarem poznatim po nacionalističkim i rasističkim stavovima, kao i bliskim odnosima s Donaldom Trumpom.
Na susret s izrazito konzervativnim kongresmenom Andyjem Oglesom iz Tennesseeja, Cvijanović je povela i Milorada Dodika, koji je u Sjedinjene Američke Države doputovao s turističkom vizom. Podsjećamo, kongresmen Ogles se nalazi pod istragom zbog sumnje u finansijske malverzacije, nakon što je u augustu 2024. godine izvršen pretres njegove kuće – tema koja, prema ocjenama, Dodiku nije strana.
U bosanskohercegovačkim medijima značajnu pažnju izazvao je i susret Cvijanović s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom. Riječ je o plaćenom sastanku, kao i onom održanom 27. maja 2025. godine, koji je tada u Sarajevu prošao gotovo nezapaženo. Međutim, s obzirom na to da je riječ o izbornoj godini, otvorena su pitanja kako „predsjednica BiH“ ostvaruje ovakve kontakte, dok drugi bh. zvaničnici to navodno ne mogu.
Takva slika, ipak, nije u potpunosti tačna. Krajem 2025. godine član Predsjedništva BiH Denis Bećirović boravio je u Washingtonu, gdje je u State Departmentu razgovarao s Allison Hooker, trećom osobom po rangu u tom ministarstvu. Također je na Capitol Hillu imao pet do šest sastanaka s utjecajnim zakonodavcima, znatno bolje pozicioniranim u američkom političkom sistemu od sagovornika Željke Cvijanović.
Ministar vanjskih poslova BiH Dino Konaković je u više navrata boravio u Washingtonu, gdje je imao sastanke u State Departmentu, Kongresu, kao i u Vijeću za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.
Uprkos tome, njihove posjete SAD-u često su u Sarajevu dočekivane s podsmijehom, dok se aktivnosti Cvijanović u dijelu javnosti predstavljaju kao „veliki diplomatski uspjeh“.
Čak se i Dodikov skupo plaćeni boravak u Washingtonu, iako je u zemlju ušao s turističkom vizom, u pojedinim medijima tumači kao diplomatski trijumf.
Autor naglašava da ne brani politiku Denisa Bećirovića niti Dine Konakovića, ali postavlja pitanje kakve bi bile reakcije da su oni, poput Dodika, slobodno vrijeme u Washingtonu iskoristili za odlazak na NBA utakmicu.
„Najmanje polovina sarajevskih medija bi objavila naslove poput: ‘Dino troši državni novac i ide na utakmice, a ništa ne radi’. Dodik, s druge strane, za iste medije važi za uspješnog diplomatu kojem se ‘svaka čast’ što je bio na NBA meču“, navodi se u tekstu.
Propaganda i njen učinak
Prema ovoj analizi, Željka Cvijanović vrlo uspješno sprovodi vlastite političke ciljeve, ali i ciljeve Milorada Dodika, pri čemu se troše ogromna finansijska sredstva. Desetine miliona dolara uložene su u pokušaje ukidanja sankcija. Prošle godine Cvijanović se dva puta sastajala s Christopherom Landauom, tada drugim čovjekom State Departmenta, kada se razgovaralo o Dodikovom povlačenju s izbornih funkcija i kasnijem povlačenju odluka entitetske skupštine. Američka strana je tada smatrala da je posao završen – Dodik je sankcionisan, izgubio funkcije, a skupština se povukla. Međutim, kako se navodi, ponovo su nasjeli na balkansku političku zamku.
Najveći uspjeh Cvijanović, prema ovoj ocjeni, jeste propaganda. Kontinuiranim objavljivanjem fotografija i kratkih poruka o susretima u Washingtonu, čak i kada je riječ o usputnim hodničkim susretima pogodnim za selfie, izazvala je burne reakcije sarajevskih medija, koji su potom fokus preusmjerili na kritiku bošnjačkih političkih predstavnika.
Predsjedništvo BiH i SAD
Jedini koji je ostao po strani jeste Željko Komšić, koji je često boravio u Sjedinjenim Američkim Državama, ali je, prema navodima, ostvario malo konkretnih rezultata. Ponovo dolazi u New York, gdje se, kako se tvrdi, neće sastati s ambasadorom BiH pri Ujedinjenim narodima, iako će u tom gradu boraviti nekoliko dana.
Nakon toga planira predavanje na Univerzitetu Yale, a zatim i odlazak u Washington, gdje neće prisustvovati Molitvenom doručku. Ostaje otvoreno pitanje kakvi su mu sastanci planirani, ukoliko ih je uopće pripremio ambasador Sven Alkalaj.
Ovo će biti Komšićeva četvrta posjeta SAD-u od kraja septembra, uglavnom s istim destinacijama – New York i Washington – uz povremene susrete s dijasporom. Kontakti s američkim zvaničnicima, prema dostupnim informacijama, gotovo da ne postoje.
Na kraju se podsjeća na dvije važne činjenice: bošnjački političari, bez obzira na sve slabosti i propuste, nemaju na raspolaganju desetine miliona dolara za lobiranje kao Milorad Dodik. Slična situacija je i kod političkih predstavnika Hrvata u BiH, iako oni imaju drugačije oblike podrške.
Druga činjenica je da ni Donald Trump, ni njegovi politički saveznici, kao ni Dodikovi lobisti, neće vječno biti na vlasti. „Sve prolazi, pa i doživotna robija“, citira se Sokrat, zaključuje dopisnik FTV-a iz Washingtona Ivica Puljić.
Podsjećamo, Željka Cvijanović se oglasila i nakon susreta s kongresmenom Paulom Gosarom.
„Sagovornika sam upoznala s činjenicom da je Bosna i Hercegovina jedina kolonija u Evropi i tipičan neuspjeli projekat izgradnje države-nacije. Naglasila sam da je BiH zasnovana na ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, a ne na dominaciji jednih nad drugima“, navela je Cvijanović.
Dodala je da je imala dug i sadržajan razgovor s republikanskim kongresmenom Paulom Gosarom te ponovila:
„Naglasila sam da od administracije predsjednika Trumpa očekujemo podršku kako bi se okončala era nedemokratskog stranog intervencionizma u BiH.“
