Odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koje se odnose na način izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH ocijenjene su kao diskriminatorne, što predstavlja suštinu presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Upravo na temelju tih ustavnih rješenja, koja je u izbornoj noći 2022. godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, HDZ BiH je stekao faktički potpunu političku kontrolu nad Federacijom BiH.
Prema važećem ustavnom okviru, Federacija BiH ima jednog predsjednika i dva potpredsjednika, pri čemu svi moraju pripadati jednom od konstitutivnih naroda – Bošnjacima, Srbima ili Hrvatima. Takvo rješenje u potpunosti isključuje građane koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici tih naroda iz mogućnosti kandidiranja.
Nametnutim pravilima propisano je da svaka grupa od najmanje jedanaest delegata iz kluba jednog konstitutivnog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH ima pravo predložiti kandidata iz reda tog naroda, uz ograničenje da svaki delegat može dati podršku samo jednom kandidatu. Svi predloženi kandidati mogu potom biti izabrani ili na poziciju predsjednika ili potpredsjednika Federacije.
U predmetu „Zlatan Begić protiv Bosne i Hercegovine“, Evropski sud za ljudska prava zaključio je da ovakav sistem izbora predstavlja diskriminaciju prema pripadnicima kategorije „ostalih“, čime je prekršena Evropska konvencija o ljudskim pravima. Ovom presudom Sud je potvrdio da su Schmidtove izmjene Ustava Federacije BiH, kao i odluke donesene na osnovu tih izmjena, nespojive s međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava.
Presuda podrazumijeva obavezu izmjene spornih ustavnih odredbi i njihovo usklađivanje s Evropskom konvencijom, s ciljem uklanjanja diskriminacije i obezbjeđivanja jednakih političkih prava za sve građane Federacije Bosne i Hercegovine.
