Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, tokom opširnog intervjua za The Jerusalem Post iznio je niz izuzetno kontroverznih i ozbiljnih optužbi. Razgovor je dao tokom boravka u Izraelu, gdje mu je u Knesetu uručena Nagrada Ze’ev Jabotinsky za slobodu.
U intervjuu sa urednikom Alexom Winstonom, Dodik je govorio o antisemitizmu, ratu u Gazi, Evropskoj uniji, Bosni i Hercegovini, Bošnjacima, migrantskim kretanjima, ulozi međunarodne zajednice, kao i o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, iznoseći stavove koji već izazivaju snažne političke reakcije i duboke podjele.
„Antisemitizam je ukorijenjen u Sarajevu“
Jedna od najradikalnijih izjava odnosila se direktno na Sarajevo i bošnjačko političko okruženje. Dodik je ustvrdio da antisemitizam u Bosni i Hercegovini nije izolovan fenomen, već duboko ukorijenjen društveni i politički problem.
Prema njegovim tvrdnjama, tokom rata u Gazi kritika izraelskih poteza vrlo brzo prerasta u otvoreni antisemitizam, posebno u Sarajevu, koje je opisao kao „glavni muslimanski grad na Balkanu“. Dodik je naveo da je antisemitizam, kako je rekao, „snažno ukorijenjen u društveno i političko biće Sarajeva i bosanskih Muslimana“.
Tvrdnje o Sarajevskoj Hagadi i Hamasu
Posebnu pažnju izazvala je i njegova tvrdnja da su, prema njegovim riječima, vlasti u Sarajevu najavile slanje prihoda od Sarajevske Hagade Hamasu u Gazi. Dodik je ovaj navod naveo kao primjer, kako tvrdi, otvorenog antisemitizma i neprijateljskog odnosa prema Izraelu i jevrejskom narodu.
Naglasio je da se, po njegovom mišljenju, ne radi o legitimnoj kritici izraelske politike, već o pokušaju delegitimizacije Izraela kao države i osporavanju prava Jevreja na vlastitu državnost.
Migracije i optužbe na račun Bošnjaka
Govoreći o porastu antisemitizma u Evropi, Dodik je ovaj fenomen povezao s masovnim migracijama, za koje tvrdi da su donijele radikalizam i netrpeljivost prema Jevrejima i hrišćanima. U tom kontekstu iznio je i optužbu da bosanski muslimani pozivaju migrante, koje je opisao kao „svoju braću po vjeri“, da u velikom broju dolaze na Balkan.
Prema njegovim riječima, cilj takvih migracija je stvaranje osnove za političku i ideološku borbu protiv Srba, pravoslavaca, hrišćana, ali i protiv Izraela i jevrejskog naroda. Dodik je naglasio da se Republika Srpska protivi nekontrolisanim migracijama i antisemitizmu koji, kako tvrdi, dolazi s njima.
Republika Srpska kao „Izrael Balkana“
U više navrata Dodik je povlačio paralelu između Republike Srpske i Izraela, ističući da se Srbi i Jevreji suočavaju sa sličnim izazovima. Naveo je da se često može čuti da je Republika Srpska „Izrael Balkana“, jer se, prema njegovom tumačenju, oba naroda bore za očuvanje identiteta, prava i vlastite državnosti.
Dodao je da narod bez vlastite države nema slobodu, podsjećajući na istorijska iskustva Srba i Jevreja tokom Drugog svjetskog rata.
Bosna i Hercegovina kao „evropska kolonija“
U intervjuu je Dodik uputio i oštre kritike Evropskoj uniji i međunarodnoj zajednici, tvrdeći da Bosnom i Hercegovinom već gotovo tri decenije faktički upravlja strani administrator.
Naveo je da evropski zvaničnici imenuju visokog predstavnika bez mandata Ujedinjenih nacija, te da ta funkcija uključuje ovlaštenja za nametanje zakona, smjenu izabranih zvaničnika, zabranu političkog djelovanja i uskraćivanje finansiranja političkim partijama, uključujući i njegovu.
Prema Dodikovim riječima, takva praksa predstavlja grubo kršenje demokratije i Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i dokaz da Evropa primjenjuje, kako je rekao, „desetostruke standarde“.
Kritika Evrope i Ujedinjenih nacija
Dodik je dodatno istakao da su Evropska unija i Ujedinjene nacije, prema njegovom mišljenju, sistematski pristrasne prema Izraelu i Republici Srpskoj. Kazao je da za Izrael i Srpsku ne važe ista pravila kao za druge, te da se međunarodne institucije često koriste kao sredstvo političkog pritiska.
Dodao je da Evropa, kako je rekao, danas „nema lidere“, gubi konkurentnost i nastoji da se dodvorava muslimanskom svijetu, što, po njegovom mišljenju, vodi njenom dugoročnom slabljenju.
Otvorena podrška Donaldu Trumpu
Značajan dio intervjua bio je posvećen odnosu s bivšim i aktuelnim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Dodik je otvoreno priznao da je podržavao Trumpa tokom predizbornih kampanja i naveo da su sankcije koje mu je uvela prethodna američka administracija bile politički motivisane.
Istakao je da su sankcije ukinute jer su bile nepravedne, te da Trumpa vidi kao „čovjeka koji spašava svijet“, koji vraća tradicionalne vrijednosti, ekonomski realizam i, kako je naveo, pravedniji međunarodni poredak.
Dodik je izrazio uvjerenje da će Trump, zajedno s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, imati ključnu ulogu u oblikovanju budućih globalnih odnosa.
Poruka iz Jerusalema
Na kraju intervjua, Dodik je poručio da ni Izrael ni Republika Srpska ne bi smjeli pristati na status kolonije niti na gubitak suvereniteta, naglašavajući da se, prema njegovim riječima, sloboda i identitet mogu sačuvati jedino upornom borbom za vlastita prava.
Njegove izjave, izrečene u Jerusalemu i objavljene u jednom od najutjecajnijih izraelskih medija, već privlače pažnju regionalne i međunarodne javnosti, a očekuje se i niz političkih reakcija iz Bosne i Hercegovine i šire.
