Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da je prvi saziv Vlade Republike Srpske, na čijem je čelu bio Savo Minić, formiran protivno Ustavu Bosne i Hercegovine. Ipak, odluka Suda istovremeno sadrži element koji je izazvao brojne polemike – svi akti koje je ta vlada donijela u periodu od septembra do januara ostaju na snazi.
Zašto je Vlada proglašena neustavnom
U obrazloženju presude navedeno je da je sam postupak imenovanja Vlade bio u suprotnosti s ustavnim poretkom, jer je mandat Milorada Dodika kao predsjednika Republike Srpske prestao na osnovu ranije pravosnažne odluke Suda BiH.
Sud je zaključio da su odluke o imenovanju izvršne vlasti donesene u trenutku kada entitetske institucije nisu djelovale u skladu s Ustavom BiH, čime je prekršen ustavni okvir koji obavezuje sve nivoe vlasti u državi.
Zašto sud nije poništio donesene odluke
Iako je utvrdio neustavnost imenovanja, Ustavni sud se odlučio za pristup koji ima za cilj očuvanje pravne i institucionalne stabilnosti. Sud je procijenio da bi poništavanje svih odluka koje je ta vlada donijela izazvalo ozbiljne posljedice po funkcionisanje sistema.
Posebno je naglašeno da bi retroaktivno ukidanje akata imalo snažan ekonomski i socijalni efekat, uključujući poništavanje odluka o povećanju minimalne plate, kao i budžeta za 2026. godinu. Sud je ocijenio da bi takav potez doveo do administrativnog zastoja i finansijskog poremećaja u Republici Srpskoj.
Kontroverze i upozorenja pravne struke
Ovakva odluka izazvala je brojne reakcije u pravnim i političkim krugovima. Kritičari upozoravaju da se ovim pristupom otvara opasan presedan – ako je vlast formirana neustavno, postavlja se pitanje kako njeni akti mogu ostati pravno važeći.
Pojedini pravnici smatraju da se time šalje poruka da se neustavno djelovanje može tolerisati ukoliko bi njegovo sankcionisanje izazvalo političke ili društvene posljedice, što dugoročno slabi princip vladavine prava.
Sud je, doduše, ostavio mogućnost da se svaka pojedinačna odluka ove vlade osporava kroz posebne apelacije, ali se u praksi postavlja pitanje koliko je to izvodljivo, s obzirom na veliki broj donesenih akata.
Također se ukazuje na mogućnost da nova vlada, čija se ustavnost također razmatra, jednostavno ponovo usvoji iste odluke, čime bi se formalno uklonila njihova neustavna pozadina.
Pregled ključnih stavova odluke
- Imenovanje prve Vlade RS pod vodstvom Save Minića – proglašeno neustavnim
- Odluke donesene u periodu od septembra do januara – ostaju na snazi
- Budžet Republike Srpske za 2026. godinu – važeći, osim ako ne bude pojedinačno osporen
- Mogućnost pojedinačnih apelacija – formalno dopuštena
Zaključak
Iako je Ustavni sud jasno konstatovao povredu Ustava prilikom imenovanja Vlade, praktičnim rješenjem je omogućio kontinuitet sistema koji je sam doveo u pitanje. Time je, prema mišljenju dijela stručne javnosti, poslata dvosmislena poruka – između striktne zaštite ustavnosti i političkog pragmatizma, prevagnuo je drugi pristup.
