Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ocijenio je da je iza zemlje godina obilježena brojnim propuštenim prilikama, ističući da su domaći politički akteri mogli uraditi mnogo više kada je riječ o evropskom putu BiH i jačanju institucionalne stabilnosti.
Gostujući u jutarnjem programu BHRT-a, Schmidt je govorio o aktuelnim političkim izazovima, državnoj imovini i teškom stanju Javnog RTV servisa, naglašavajući da za zastoje ne postoji jedan krivac, već da je problem u izostanku stvarne saradnje unutar institucija.
Propuštene prilike i nefunkcionalna vlast
Schmidt je naveo da je Vijeće ministara BiH imalo dovoljno prostora za odlučnije djelovanje, ali da to nije iskorišteno. Kao jasan pokazatelj nefunkcionalnosti vlasti naveo je činjenicu da Bosna i Hercegovina i dalje nema imenovanog ministra sigurnosti.
„Bilo je prilika da se naprave iskoraci, ali one, nažalost, nisu iskorištene“, rekao je Schmidt, dodajući da se s pravom postavlja pitanje da li uopće postoji stabilna i operativna vlast na državnom nivou.
Odgovornost i Dejtonski sporazum
Govoreći o odgovornosti za usporen napredak, Schmidt je istakao da ne osjeća ličnu krivicu, naglašavajući da se u javnosti često traži pojedinačni krivac kako bi se odgovornost prebacila na druge.
Kako je naveo, njegov mandat je bio usmjeren na jačanje vladavine prava i ekonomije, te na očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naglasio je da nikada nije dovodio u pitanje postojanje Republike Srpske, ali da ima obavezu reagovati na političke narative koji, prema njegovim riječima, ne odgovaraju stvarnosti.
„Postoje političke fatamorgane koje nemaju uporište u realnosti. U takvim situacijama poručujem političarima da se zapitaju šta su oni konkretno učinili“, kazao je visoki predstavnik.
Odlazak nije opcija dok se ne ispune ciljevi 5+2
Osvrćući se na spekulacije o svom odlasku, Schmidt je poručio da ne planira napustiti Bosnu i Hercegovinu dok ne budu ispunjeni ciljevi iz Programa 5+2, koji se odnose na okončanje međunarodnog nadzora.
Kazao je da je bio iznenađen medijskim navodima o njegovom povlačenju, naglašavajući da takvu izjavu nikada nije dao. Dodao je da će ostati na funkciji sve dok razvoj BiH ne postane održiv i nepovratan, izražavajući nadu da bi se to moglo desiti u narednim godinama.
Na pitanje da li je iko zvanično tražio njegovu ostavku, Schmidt je rekao da je to učinila jedino Željka Cvijanović, te da nijedan međunarodni zvaničnik nije postavio takav zahtjev.
Izborni zakon, državna imovina i BHRT
Govoreći o pitanjima koja godinama opterećuju rad institucija, Schmidt je naglasio da rješenja prvenstveno moraju doći od domaćih političkih aktera. Kao ključne teme izdvojio je izborni zakon, državnu imovinu i tešku finansijsku situaciju BHRT-a.
Kada je riječ o izbornom zakonodavstvu, naveo je da je to prije svega odgovornost Parlamentarne skupštine BiH, ali da ne isključuje vlastitu intervenciju ukoliko domaće institucije ne postignu dogovor. Naglasio je da se izmjene izbornog zakona ne mogu posmatrati odvojeno od Ustava BiH i obaveze provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Podsjetio je da su ranije nametnute izmjene već dio važećeg zakonodavstva, te da postoji realna mogućnost uvođenja novih izbornih tehnologija na narednim izborima, iako nije realno očekivati da se sve promjene provedu odjednom.
Upozorio je i na ozbiljne nepravilnosti u izbornom procesu, navodeći da je Centralna izborna komisija utvrdila probleme na više od 100 biračkih mjesta, što, kako je rekao, zahtijeva korištenje svih raspoloživih mehanizama kako bi se zaštitila volja birača i spriječile izborne manipulacije.
Državna imovina i razvojni projekti
Govoreći o državnoj imovini, Schmidt je podsjetio da je još ranije pozvao Parlament da preuzme odgovornost i pronađe trajno rješenje. Naveo je da je proces ponovo pokrenut i da postoje konkretni prijedlozi, uključujući inicijative članova Predsjedništva i zastupnika u državnim institucijama.
Prema njegovim riječima, neriješeno pitanje državne imovine predstavlja ozbiljnu prepreku investicijama i infrastrukturnim projektima, poput izgradnje autoputa na koridoru 5c. Smatra da je potreban snažniji politički pritisak kako bi se ovaj problem konačno riješio.
Odbacio je tvrdnje da državna imovina ugrožava entitete, ocijenivši takve stavove politički neutemeljenim. Naglasio je da svaki nivo vlasti ima pravo koristiti imovinu u interesu građana, podsjećajući i na kontinuirani interes Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država da se ovo pitanje zatvori.
Teška situacija BHRT-a
Osvrćući se na stanje Javnog RTV servisa BiH, Schmidt je potvrdio da se razgovara o finansijskoj pomoći, ali je upozorio da novac sam po sebi nije rješenje bez ozbiljnog restrukturiranja i novog koncepta rada BHRT-a.
Naglasio je da odgovornost za rješavanje ovog problema leži isključivo na Parlamentu i Vijeću ministara BiH, te da visoki predstavnik može reagovati samo ukoliko to bude nužno. Upozorio je da se BHRT nalazi u izuzetno teškoj situaciji, što direktno pogađa zaposlene i dovodi u pitanje funkcionisanje javnog servisa.
Podsjetio je i na sudsku odluku u Banjoj Luci kojom je naložena isplata sredstava BHRT-u, ističući da ta odluka još uvijek nije provedena, te poručio da će Evropska unija i međunarodni partneri pažljivo pratiti dalji razvoj situacije.
