Ustavnost nove Vlade Republike Srpske ozbiljno je dovedena u pitanje, a nastala situacija mogla bi proizvesti značajne pravne i političke posljedice.
Nakon što je Savo Minić najprije vratio mandat, a potom ga ponovo preuzeo od vršiteljice dužnosti predsjednice RS Ane Trišić-Babić, otvoren je niz ustavno-pravnih dilema u vezi s zakonitošću tog postupka i stvarnim legitimitetom nove entitetske vlade.
Prema mišljenju pravnih stručnjaka, ovaj potez ima za cilj da se preduhitri odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji bi 22. januara trebao razmatrati ustavnost prethodne Minićeve vlade. Ta vlada je formirana u periodu kada je Milorad Dodik bio pravosnažno osuđen i bez ustavnog prava na obavljanje funkcije.
Nurko Pobrić: Moguće i naknadno utvrđivanje neustavnosti
Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić upozorava da Ustavni sud BiH ima dvije opcije. Jedna je da obustavi postupak ukoliko procijeni da je sporna situacija u međuvremenu otklonjena, dok druga podrazumijeva utvrđivanje da je neustavnost postojala u određenom vremenskom razdoblju, što bi moglo imati ozbiljne pravne posljedice.
Posebno problematičnim smatra pitanje ko je dodijelio novi mandat, budući da:
- institucija vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske ne postoji u Ustavu RS,
- ustavno prihvatljivo rješenje bilo bi da ovlaštenja preuzme potpredsjednik RS ili da se mandat uopće ne dodjeljuje do izbora novog predsjednika.
Pobrić dodatno upozorava da se pokušava naknadno legalizirati rad vlade koja je, prema njegovim riječima, bila neustavna, što opisuje kao pravne „vratolomije“.
Milan Blagojević: Neustavnost se ne briše proceduralnim trikovima
Bivši sudija Milan Blagojević ističe da, u skladu s članom 63. Pravila Ustavnog suda BiH, postupak može biti obustavljen samo ako su uklonjene sve posljedice neustavnosti.
Kako navodi:
- nova odluka Narodne skupštine RS ne može ukloniti ranije utvrđenu neustavnost,
- sve odluke koje je donijela neustavna Minićeva vlada ostaju pravno upitne,
- jedino potpuno rješenje bilo bi poništavanje svih akata te vlade, što smatra malo vjerovatnim.
Zbog toga Blagojević smatra da ne postoji osnov za obustavu postupka pred Ustavnim sudom, čak i ako dođe do formiranja takozvane nove Minićeve vlade.
Postoji realna mogućnost da Ustavni sud BiH utvrdi kako je Republika Srpska u određenom periodu imala neustavnu vladu. Dodatno je sporan i legitimitet nove vlade, s obzirom na to da je mandat dodijelila institucija koja nije predviđena ustavom. Odluka Ustavnog suda mogla bi imati dalekosežne političke i pravne posljedice, uključujući i pitanje pravne valjanosti svih odluka Vlade RS donesenih u tom periodu.
