Američki Senat je 8. januara 2026. godine usvojio rezoluciju kojom se pokušava ograničiti ovlaštenje predsjednika Donalda Trumpa da pokreće daljnje vojne akcije protiv Venezuele bez odobrenja Kongresa, što predstavlja rijedak izraz nezadovoljstva dijela zakonodavaca Trumpovom politikom na zapadnoj hemisferi.
Ovom rezolucijom, koju je Senat podržao tijesnom većinom 52–47 glasova, omogućeno je da se nastavi procedura njenog konačnog usvajanja narednih dana. Pet republikanskih senatora glasalo je zajedno sa svim demokratama za ovu mjeru, što je neuobičajeno s obzirom na većinsko republikansko vodstvo u Kongresu.
Rezolucija — koja je dio War Powers inicijative — predviđa da se predsjedniku SAD ne dozvoli da ponovo upućuje američke oružane snage u neprijateljstva protiv Venezuele bez prethodnog odobrenja Kongresa, u skladu sa ustavnom nadležnošću zakonodavne vlasti za odobravanje ratnih akcija.
Pritisak na usvajanje ove mjere porastao je nakon što su SAD izvele iznenadnu vojnu operaciju u Venezueli tokom koje je zarobljen predsjednik te zemlje Nicolás Maduro, što je izazvalo zabrinutost među pojedinim članovima Senata zbog neformalnog i unilateralnog korištenja vojske u inostranstvu.
Iako ova rezolucija ima malu vjerovatnoću da postane zakon — jer bi nakon Senata morala proći i Predstavnički dom, kojim dominiraju republikanci, i potom biti potpisana od Trumpa — glasanje predstavlja značajan simbolični signal neslaganja dijela republikanskih senatora s predsjednikovim postupcima u inostranoj politici.
Predsjednik Trump je oštro reagovao na glasanje, kritikovao je senatore koji su podržali rezoluciju i poručio da oni “ne bi trebali biti izabrani ponovo”, navodeći da takve mjere “ometa američku samoodbranu i nacionalnu sigurnost”.
Ako bi rezolucija i dalje prolazila kroz Kongres i Savjetovala bi se kao zakon, podržava ustavni princip da odobrenje Kongresa mora prethoditi bilo kakvom većem angažmanu američke vojske u inostranstvu, prema Ustavnim ovlastima o ratnim i mirovnim ovlaštenjima.
