Izjave koje dolaze iz međunarodnih političkih krugova često imaju snažan odjek u Bosni i Hercegovini, a naročito kada se direktno tiču unutrašnjeg uređenja države. Upravo takav slučaj desio se nakon posljednjih istupa europarlamentarke Željana Zovko, koja je još jednom otvorila pitanje buduće strukture Bosne i Hercegovine.
Prema njenim riječima, Bosna i Hercegovina može opstati kao funkcionalna i cjelovita država samo ako se reorganizira kroz model tri entiteta. Ova tvrdnja izazvala je snažne reakcije, kako u domaćoj javnosti, tako i među političkim liderima u zemlji.
Federalizam kao rješenje ili nova podjela?
Zovko smatra da trenutni politički sistem proizvodi stalne blokade, krize i institucionalnu nestabilnost. U njenom viđenju, model tri entiteta ne bi predstavljao razgradnju države, već upravo suprotno – mehanizam koji bi spriječio daljnje političke sukobe i omogućio ravnopravnost svih konstitutivnih naroda.
Ona tvrdi da federalizam sam po sebi nije prijetnja državnom suverenitetu, već potencijalni okvir za stabilnije funkcioniranje institucija, efikasnije donošenje odluka i jasnije političke odgovornosti. Takav model, kako ističe, postoji u više evropskih zemalja i nije u suprotnosti s evropskim vrijednostima.
Oštre poruke domaćim političarima
U sklopu svojih izjava, Zovko se osvrnula i na pojedine bh. zvaničnike, čije je stavove okarakterisala kao kontraproduktivne. Posebno su se u fokusu našli Elmedin Konaković i Zukan Helez, koje je indirektno optužila za, kako navodi, politiku koja produbljuje nepovjerenje i otežava unutrašnji dijalog.
Prema njenom stavu, politička retorika usmjerena ka osporavanju svakog razgovora o unutrašnjem preuređenju BiH vodi ka daljoj polarizaciji, umjesto ka traženju održivih rješenja.
Evropski kontekst i međunarodna poruka
Kao zastupnica u Evropski parlament, Zovko često ističe da Bosna i Hercegovina mora pronaći unutrašnji konsenzus kako bi ozbiljno napredovala ka članstvu u Evropskoj uniji. U tom kontekstu, smatra da međunarodna zajednica sve češće gubi strpljenje zbog političkih kriza koje se ciklično ponavljaju.
Prema njenom viđenju, stabilna unutrašnja struktura bila bi signal Briselu da je BiH spremna preuzeti odgovornost i provoditi reforme bez konstantnih blokada.
Podijeljene reakcije u javnosti
Kao i mnogo puta ranije, Zovkine izjave izazvale su duboku podjelu u javnosti. Dok jedni smatraju da otvara teme koje se godinama guraju pod tepih, drugi upozoravaju da svako spominjanje novih entiteta nosi rizik dodatne etničke fragmentacije i političkih tenzija.
Dio analitičara upozorava da se ovakve poruke u BiH često tumače kroz ratno iskustvo i strah od daljih podjela, dok drugi ističu da se o ustavnim i političkim reformama ne može govoriti bez otvorenog dijaloga.
Šta ova rasprava zapravo otkriva?
Bez obzira na stavove, jasno je da izjave Željane Zovko otvaraju šire pitanje: da li je postojeći sistem u BiH dugoročno održiv ili su duboke reforme neminovne. Činjenica da se o ovim temama sve češće govori i izvan granica BiH pokazuje da unutrašnja nestabilnost zemlje ima i međunarodnu dimenziju.
Bosna i Hercegovina se, prema mišljenju mnogih, nalazi između dva puta – zadržavanja postojećeg stanja s periodičnim krizama ili otvaranja teških, ali neizbježnih razgovora o budućem uređenju države.
Istupi Željane Zovko ponovo su stavili Bosnu i Hercegovinu u fokus političkih rasprava, kako domaćih tako i evropskih. Bez obzira na to da li se njeni prijedlozi doživljavaju kao rješenje ili problem, jedno je sigurno – rasprava o funkcionalnosti države više se ne može ignorisati.
Hoće li BiH pronaći model koji će pomiriti unutrašnje razlike i otvoriti vrata stabilnijoj budućnosti, ostaje pitanje na koje će odgovor dati političke odluke u godinama koje dolaze.
Pročitajte i: CIK BiH odlučio: Pokreće se postupak protiv SNSD-a i Milorada Dodika
